Zamislite da zakazujete važan sastanak, planirate putovanje ili čak vjenčanje – i onda shvatite da sve pada baš na petak 13. Za mnoge, to je dovoljan razlog da sve odgode. Ali šta stoji iza ovog globalnog sujevjerja? Da li je riječ o praznovjerju bez osnove, ili o mitu koji ima korijene u historiji, religiji i kulturi?
Zašto se petak 13. smatra nesretnim danom?
Petak 13. već decenijama ima reputaciju najnesretnijeg dana u kalendaru. Za mnoge je simbol loše sreće, dan kada se odgađaju putovanja, izbjegavaju važne odluke, pa čak i ostaje kod kuće. Iako se vjerovanja razlikuju od kulture do kulture, kombinacija petka i broja 13 duboko je ukorijenjena u zapadnoj tradiciji kao dan koji donosi nesreću.
Porijeklo straha
Strah od broja 13 ima i svoje ime – triskaidekafobija, dok se specifičan strah od petka 13. naziva paraskavedekatriafobija. Ova sujevjerja nemaju jednoznačno porijeklo, ali kombinacija dvije “nesretne” komponente – petka i broja 13 – potiče iz više historijskih, religijskih i kulturnih izvora.
Zašto broj 13?
U mnogim kulturama, broj 12 se smatra kompletnim i savršenim – 12 mjeseci u godini, 12 horoskopskih znakova, 12 apostola, 12 sati na satu. Broj 13, koji dolazi odmah nakon toga, doživljava se kao “višak”, nešto što narušava ravnotežu. U hrišćanstvu, Juda Iskariotski – koji je izdao Isusa – bio je 13. gost na Posljednjoj večeri.
Zašto petak?
Petak takođe ima negativne konotacije u hrišćanskoj tradiciji – smatra se da je Isus razapet na petak, a neki vjeruju i da su Adam i Eva istjerani iz Raja upravo tog dana. Osim toga, u srednjem vijeku se petak povezivao s vještičarenjem i pogubljenjima.
Popularizacija modernog straha
Strah od petka 13. dodatno je popularizovan kroz pop-kulturu. Knjige, filmovi i serije poput horor franšize Petak 13. dodatno su utvrdili ovaj datum kao sinonim za nesreću. Mnoge zgrade preskaču 13. sprat, a aviokompanije izbjegavaju redne brojeve sjedišta s brojem 13.
Stvarni utjecaj?
Zanimljivo je da neka istraživanja pokazuju kako na petak 13. stvarno dolazi do manjeg broja nesreća i saobraćajnih udesa – jer su ljudi oprezniji. Ipak, za one koji vjeruju u nesreću, dovoljno je i samo uvjerenje da dan nosi lošu sreću da bi se osjećali tjeskobno ili izbjegavali određene aktivnosti.
