Centar za sigurnosne studije (CSS) upozorio je na pasivnost bh. političara prema ključnim sigurnosnim pitanjima, ističući da izdvajanja za odbranu u BiH iznose svega 0,76 posto BDP-a, dok su troškovi za policiju gotovo tri puta veći.
“Prošao je Samit NATO-a u Hagu, ali bez puno odjeka u bh. javnosti. Okupljanje šefova država i vlada članica NATO-a, koje su mnogi nazvali historijskim, nije zavrijedio niti jednog komentara od vodećih političara u BiH.
Podsjetimo samo da je jedan od deklarisanih vanjskopolitičkih ciljeva BiH, između ostalog, i punopravno članstvo u NATO-u. Istina, sadržan u dokumentu „Opšti pravci i prioriteti provođenja vanjske politike Bosne i Hercegovine“, a koji je istekao još 2023. godine. Također, svjedočimo da postejeći saziv Predsjedništva BiH nije našao dovoljno volje ili hrabrosti da inicira donošenje novog strateškog dokumenta. Ujedno, Ministarstvo vanjskih poslova BiH ni u primislima nije pokušalo da sačini nacrt jednog takvog dokumenta, što mu je zakonska obaveza, te dostavi Predsjedništvu BiH na usvajanje.
Stoga, vjerovatno ne treba ni čuditi zaglušujuća šutnja nadležnih o tektonskim promjenama koje se dešavaju unutar Saveza kojem navodno težimo da se priključimo. Teške odluke, da se u narednih 10 ili manje godina osiguraju izdvajanja od 5% BDP-a za vojne i povezane civilne troškove odbrane, ipak su dogovorene na nivou Saveza. To istinski predstavlja slikovit primjer demokratskih vrijednosti i principa koje države članice posjeduju, ali i čin hrabrosti i odgovornosti političara duboko svjesnih da će te odluke u praksi biti veoma bolno provesti. Međutim, uprkos oprečnim stavovoma i po nekima nemogućoj misiji, ipak se postigao konsenzus o postizanju cilja koji će se odnositi na sve članice.
Centar za sigurnosne studije konstantno ukazuje na indolentnost političkih strukura u odnosu na stanje u sektoru odbrane pa nas i ne čudi takav muk domaćih političkih elita u odnosu na ova svjetska dešavanja i najvažnija previranja u sektoru sigurnosti. Da li su izdvajanja za odbranu u visini od 0,76% postojećeg BDP-a u BiH razlog za šutnju ili iz njihovog ugla možda nestvarna fatamorgana članica NATO-a u pogledu dodatnih izdvajanja, teško je definisati. Da su željni medijske pažnje i populističkih izjava nedvojbeno svjedočimo svakodnevno u javnom prostoru. Pri tome se ne libe koristiti oprobane teorijske i empirijske metode skretanja pažnje i fokusa građana na teme koje su u njihovom ličnom ili partijskom interesu, dok, kako vidimo, teme od zajedničkog i opšteg interesa jednostavno ignorišu.
U fokusu interesa javnosti su u zadnjih par mjeseci policijske strukture u BiH. Ne rješavajući pitanja od značaja za funkcionisanje vladavine prava, kao najvažnijeg postulata demokratije i zaštite interesa građana, svjedočimo demonstracijama sile od pojedinih struktura. Narušava se ustavnopravni poredak, ne popunjavaju se aktivni sastavi policijskh agencija, što može dovesti u pitanje njihovu sposobnost da odgovore svojim obavezama, dok se u isto vrijeme nagovještavaju uspostave pomoćnih, odnosno rezervnih snaga. Sve to usmjerava pažnju javnosti i okupira medijski prostor, pri čemu se političari iz vlasti i opozicije predstavljaju kao neprikosnoveni patriotski zaštitnici svojih potencijalnih glasača.
Zašto se toliko govori o policiji i unutrašnjoj sigurnosti, a sasvim neznatno o vojsci, kao garantu naše vanjske sigurnosti, odnosno odbrani BiH i njenih građana u slučaju napada? U kojoj mjeri se radi o stihijskim namjerama političara ili je u pozadini strateški pristup koji je vješto i perfidno kreiran u određenim centrima moći, veoma je delikatno pitanje. Ipak, određeni pokazatelji možda mogu pružiti odgovor i potaknuti ozbiljnije promišljanje o istinskim prioritetima i neophodnim državničkim odlukama koje građanima trebaju pružiti sigurnost i život bez prisutnih sigurnosnih dilema.
Ako sagledamo troškove koji se izdvajaju za vojsku i policiju u našoj zemlji te ih kompariramo s ostalim državama, koje vjerovatno rade u najboljem interesu na osiguranju najvećih prava vezanih za slobodu i blagostanje svojih građana, možemo konstatovati priličan disbalans troškova u sektoru sigurnosti.
Za potrebe predmetnog saopštenja, kao referentnu tačku smo uzeli 2023. godinu, radi dostupnosti i mogućnosti komparacije podataka. Izdvajanja za policiju u BiH bila su skoro tri puta veća nego za vojsku. Konsolidavani troškovi policijskih struktura u BiH bili su u visini od oko 1,1 milijarde BAM, dok su izdvajanja za vojsku, na nivou 2023. godine, bila nešto manja od 400 miliona BAM.
Poređenja radi, Srbija je za vojsku, tokom 2023. godine, izdvojila su oko 2,7 milijardi BAM, dok su za policiju izdvajanja bila u visini od 1,85 milijardi BAM. Hrvatska je na vojsku utrošila oko 2 milijarde BAM, a neznatno niži iznos na svoje policijske snage. Velika Britanija je za vojsku potrošila 3 puta više nego za policiju, dostižući troškove od oko 122 milijarde BAM, odnosno oko 41 milijardu BAM za policiju.
Posmatrajući neke od evropskih zemalja, također je uočljivo da izdvajanja za odbranu uveliko nadmašuju troškove unutrašnjih policijskih službi. Tako je Francuska na odbranu utrošila približno 103 milijarde BAM, a na policiju oko 52 milijarde BAM. Grčki troškovi u 2023. godini za odbranu su bili u visini od oko 10 milijardi BAM, a policijske strukture su budžetirane s oko 5,2 milijarde BAM. Češka je na odbranu potrošila oko 7,5 milijardi BAM, a na policiju 5,6 milijardi. Donekle slične zemlje, koje izdvajaju više za policiju, su Irska s troškovima policije od oko 4,6 milijarde BAM, a za odbranu 2,4 milijarde, te Belgija sa izdvajanjima za policiju u iznosu od 11,9 milijardi BAM i 600 miliona manjim za odbranu.
Iz navedenog, jasno je uočljivo da su prioriteti gotovo svih zemalja prvenstveno usmjreni na zaštitu svojih granica, iako većina obituje u prijateljskom okruženju zemalja članica EU ili NATO-a te decenijama kroz vojnopolitičke saveze konzumiraju garancije koje pruža SAD kao najveća vojna sila u svijetu.
BiH, kao što je prikazano, daleko više ulaže u policiju nego u vojsku, što svakako ukazuje na određenu anomaliju postojećeg sektora sigurnosti u poređenju s ostalim zemljama.
Zbog kojih okolnosti, bilo političkih ili ideoloških, naivnih pristupa ili osmišljenih strategija, BiH se dovela u situaciju da, posebno u posljednje vrijeme, zanemari ulaganja u odbranu i u javnom diskursu zaokupira medijski prostor policijskim snagama? To bi trebalo biti suštinsko pitanje za vladajuće elite. Prema istraživanjima, koje je proveo CSS, izdvajanja za policijske strukture su porasla za skoro 60% od 2015. do 2023. godine, dok su troškovi odbrane minimalno povećavani i to uglavnom za personalne troškove.
Krajnje je vrijeme da se u ovim nepredvidljivim globalnim kretanjima, ali i sigurnosnom ambijentu u bližem okruženju, otvori ozbiljan politički dijalog o ovoj izuzetno bitnoj temi za opstojnost i budućnost BiH. Za početak bi to u najmanju ruku moglo biti iniciranje donošenja strateških dokumenata o vanjskoj politici BiH ili dokumenta Sigurnosna politika BiH. Što se tiče zadnjeg dokumenta, njegovu izradu je u potpunosti izignorisalo Vijeće ministara BiH, uprkos jasnom zadatku datom od Predsjedništva BiH da se to uradi u roku od šest mjeseci.
Neodgovorno i po građane licemjerno bi bilo nastaviti s politikom zanemarivanja pitanja koja su od suštinske važnosti za budućnost države, a u eter plasirati samo poruke i saopštenja koja, u dugoročnom smislu, postaju irelevantna i beskorisna bez uživanja osnovnih prava i sloboda građana”.
