Naučnici u Sjedinjenim Američkim Državama napravili su veliki iskorak u oblasti reproduktivne biologije – po prvi put razvijeni su rani ljudski embrioni iz ćelija kože, bez upotrebe prirodnih jajnih ćelija. Metoda je još uvijek u ranoj fazi istraživanja, ali bi u budućnosti mogla promijeniti način liječenja neplodnosti i otvoriti potpuno nove mogućnosti za parove i pojedince.
Kako izgleda proces
Tim sa Oregon Health and Science University, koji predvodi profesor Šoukhrat Mitalipov, uspio je ubaciti jedro ćelije kože u donorsku jajnu ćeliju iz koje je prethodno uklonjena DNK. Za razliku od procesa kloniranja ovce Doli, ovdje je korišten poseban postupak nazvan “mitomejoza”, kojim jajna ćelija odbacuje višak hromosoma i postaje spremna za oplodnju.
Studija objavljena u Nature Communications pokazuje da je dobijeno 82 funkcionalne jajne ćelije, a dio njih se nakon oplodnje spermom razvio u rane embrionalne faze. „Postigli smo nešto što se smatralo nemogućim”, izjavio je profesor Mitalipov.
Potencijal i prepreke
Naučnici upozoravaju da je stopa uspješnosti zasad veoma niska, oko 9%, a postoji i rizik od genetskih grešaka zbog nasumičnog odbacivanja hromosoma. „Moramo usavršiti tehniku. Ali vjerujem da će budućnost reproduktivne medicine ići upravo ovim putem, jer sve više parova ne može imati djecu prirodnim putem“, dodao je Mitalipov.
Šta znači za budućnost
Ova tehnologija, poznata kao in vitro gametogeneza, mogla bi u budućnosti pomoći ženama koje više nemaju funkcionalne jajne ćelije, osobama koje su ostale bez plodnosti nakon bolesti ili liječenja, pa čak i istospolnim partnerima. Profesorica Paula Amato iz OHSU naglašava: „Osim što otvara mogućnost roditeljstva za parove bez jajnih ćelija ili sperme, ovo istraživanje pokazuje da bi istospolni partneri u budućnosti mogli imati biološki zajedničko dijete.“
Etika u prvom planu
Stručnjaci širom svijeta ovo istraživanje nazivaju impresivnim, ali upozoravaju na ozbiljne etičke i sigurnosne izazove. „Ovo je impresivno i važno dostignuće. Ali svaka ovakva prekretnica naglašava potrebu za otvorenim dijalogom s javnošću“, rekao je profesor Roger Sturmey sa Univerziteta u Halu.
Profesor Richard Anderson iz Edinburga dodaje: „Mogućnost stvaranja novih jajnih ćelija predstavlja ogroman napredak. No, sigurnosni rizici su veliki i moraju se detaljno istražiti prije bilo kakve kliničke primjene.“
Nova era medicine
Ako istraživanja nastave napredovati, metoda bi mogla potpuno promijeniti medicinu reprodukcije i donijeti nadu milionima ljudi širom svijeta. Ipak, otvoreno je pitanje koliko će nauka i društvo biti spremni da se nose s izazovima koje ova tehnologija donosi.
