Iz Centra za sigurnosne studije upozoravaju da je prošlo više od pola godine otkako je Ministarstvo sigurnosti BiH završilo javne konsultacije o Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o policijskim službenicima BiH, ali da ni Vijeće ministara niti Parlamentarna skupština BiH još nisu naznačili kada bi ovaj važan dokument mogao ući u zakonodavnu proceduru.
Predložene izmjene trebale bi ubrzati i pojednostaviti proces popunjavanja policijskog kadra na državnom nivou, koji je u ozbiljnom deficitu. Trenutno nedostaje gotovo 30 posto policijskih službenika, a procjene pokazuju da bi do kraja naredne godine taj manjak mogao porasti za dodatnih 15 posto. U CSS-u upozoravaju da bi posljedice mogle biti značajne – od smanjene efikasnosti u zaštiti državne granice, do otežanog djelovanja u borbi protiv najtežih oblika organiziranog kriminala i terorizma, te osiguranja osoba i objekata od međunarodnog i domaćeg značaja.
Najkritičnija situacija je, kako navode, u Graničnoj policiji BiH, kojoj trenutno nedostaje 761 službenik, a do kraja godine taj broj će porasti za još 125. Podsjećaju i da je Vijeće ministara BiH u julu usvojilo novu sistematizaciju kojom se broj predviđenih uposlenika u GP BiH povećava na 3.120.
– Razumljivo je da su političari prepoznali potrebu za povećanjem brojnog stanja graničara, usljed proširenja obima posla i pridodatih obaveza, kojih, recimo, susjedna Hrvatska ima oko 6.500, ali je neshvatljivo da pri tome nisu ponudili niti razmotrili rješenja za evidentnu krizu nedostajućeg kadra – ističu iz Centra za sigurnosne studije.
Dodatni problem čini činjenica da se policijski službenici za rad u državnim agencijama školuju isključivo u Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova u Mostaru, koja, prema navodima CSS-a, nema dovoljno kapaciteta da nadomjesti potrebe državnih organa. Predložene zakonske izmjene predviđaju mogućnost zapošljavanja policajaca iz drugih policijskih organa u BiH, kao i izmjene odredbi o sticanju uslova za penziju, što bi omogućilo ostanak u službi do 65. godine uz saglasnost rukovodioca.
Uz GP BiH, manjak kadra značajno utiče i na rad Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, čiji službenici bilježe veliki broj prekovremenih sati. Slično je i u SIPA-i, gdje popunjenost kadra od 79 posto ograničava kapacitete agencije u suprotstavljanju savremenim sigurnosnim prijetnjama.
– Nadamo se da će nadležni i odgovorni u BiH, u interesu građana i evropskih integracija, što ozbiljnije i hitnije pristupiti sistemskom rješenju hroničnog nedostatka policijskog kadra na državnom nivou kako bi, u svjetlu opravdanog nezadovoljstva sindikata državnih i policijskih službenika svojim statusom, ali i pada povjerenja građana u policijske strukture, bar djelimično unaprijedili postojeću nezavidnu situaciju – navodi Denis Hadžović, predsjednik Centra za sigurnosne studije.
