Građani Bosne i Hercegovine i ove godine izdvojili su izuzetno visoke iznose za luksuzne automobile. Prema podacima Uprava za indirektno oporezivanje BiH, deset najskupljih automobila uvezenih tokom godine koštalo je gotovo 3,5 miliona konvertibilnih maraka, što je gotovo isti nivo potrošnje kao i godinu ranije.
Najskuplji pojedinačni primjerak bio je Porsche 911 GT3 RS, čija je vrijednost dostigla 436.833 KM. Riječ je o izrazito sportskom modelu, namijenjenom stazi, poznatom po snažnom atmosferskom motoru i vrhunskim performansama, koji se ubraja među najpoželjnije automobile u svojoj klasi.
Na listi najskupljih vozila dominirali su modeli marke Porsche i Mercedes-Benz. Među deset najskupljih uvezenih automobila našlo se pet Porschea i dva Mercedesa, dok je posebnu pažnju privukao i Lamborghini Urus čija je vrijednost iznosila gotovo 335.000 KM. Sva vozila iz ovog kruga imala su cijenu veću od 350.000 KM, što pokazuje da interes za luksuzne automobile u Bosni i Hercegovini ne jenjava.
Prilikom uvoza ovih automobila, na ime carina i poreza državi je uplaćeno ukupno 578.879 KM, čime je dodatno potvrđen finansijski značaj ovog segmenta tržišta.
Sociolog Vedran Francuz za Glas Srpske ocjenjuje da kupovina skupih automobila danas sve manje ima praktičnu, a sve više simboličku vrijednost. Kako ističe, imovina se ne kupuje isključivo radi potreba, već kao poruka uspjeha, moći i društvenog statusa. U društvima poput Bosne i Hercegovine, koja se i dalje suočavaju s posljedicama tranzicije i osjećajem nesigurnosti, luksuzna imovina često postaje zamjena za osjećaj stabilnosti. Ljudi, kako navodi, sigurnost sve češće traže u onome što mogu vidjeti i posjedovati, poput stana, kuće ili automobila, a snažan motiv predstavlja i društveno poređenje, jer se skupe stvari nerijetko kupuju kako bi se izbjegao osjećaj zaostajanja za drugima.
S druge strane, predsjednica Udruženja potrošača ToPeer Snežana Šešlija upozorava da visoka cijena ne znači uvijek i vrhunski kvalitet. Prema njenim riječima, i imućniji kupci su se ranijih godina znali razočarati, zbog čega je danas prisutna veća doza opreza, a dio građana više ne želi ulagati u nova vozila. Dodaje i da podaci o visokoj potrošnji često ne oslikavaju realni životni standard, jer su iza takvih kupovina često krediti, zaduženja i nestandardni oblici finansiranja, što dugoročno može predstavljati ozbiljan problem.
