Tamna čokolada i krvni pritisak mogu biti povezani više nego što se na prvi pogled čini, jer kakao sadrži flavonoide koji mogu doprinijeti boljoj funkciji krvnih sudova i blagom snižavanju pritiska.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da efekat nije jednak kod svih ljudi i da tamna čokolada ne može zamijeniti terapiju, promjene životnih navika niti savjet ljekara.
Kardiologinja Elizabeth Klodas ističe da ishrana bogata vlaknima, omega 3 masnim kiselinama i antioksidansima može pomoći zdravlju krvnih sudova, smanjenju njihove krutosti i kontroli upalnih procesa.
Tamna čokolada i krvni pritisak povezani su preko flavonoida
Flavonoidi iz kakaa mogu potaknuti stvaranje dušikovog oksida, spoja koji pomaže širenju krvnih sudova i boljem protoku krvi.
Pojedina istraživanja pokazala su da ishrana bogata flavonoidima može dovesti do umjerenog smanjenja sistoličkog i dijastoličkog krvnog pritiska, ali rezultati nisu uvijek jednaki.
Jedna manja studija pokazala je da je tamna čokolada sa 85 posto kakaa ublažila porast krvnog pritiska kod žena u stresnim situacijama u odnosu na mliječnu čokoladu. Istovremeno je zabilježeno da u određenim okolnostima može doći i do porasta sistoličkog pritiska, zbog čega se rezultati ne mogu primijeniti jednako na sve osobe.
Koliko tamne čokolade ima smisla jesti
Stručnjaci preporučuju da se, ako nema zdravstvenih razloga za izbjegavanje, bira tamna čokolada sa najmanje 70 posto kakaa.
Kao umjerena količina navodi se približno 28 grama dnevno, jer veći unos ne znači nužno i veće zdravstvene koristi.
Tamna čokolada i dalje sadrži kalorije, masti i određenu količinu šećera, pa pretjerivanje može imati suprotan efekat, posebno ako je dio ishrane bogate visokokaloričnom i prerađenom hranom.
Kakao prirodno sadrži i kofein i teobromin, koji kod osjetljivih osoba mogu izazvati lupanje srca ili probleme sa spavanjem. Čokolada kod nekih osoba može pogoršati i simptome refluksa.
Kontrola krvnog pritiska ne završava tamnom čokoladom
Za održavanje krvnog pritiska važni su i dovoljan unos kalija, magnezija i kalcija, kao i smanjenje količine natrija u ishrani.
Stručnjaci preporučuju ograničavanje prerađene hrane, zasićenih masti i prekomjernog unosa soli, uz redovnu fizičku aktivnost i kontrolu tjelesne mase.
Na krvni pritisak mogu uticati i alkohol, kofein, pušenje, stres i kvalitet sna. Osobe koje već imaju hipertenziju ili uzimaju terapiju trebale bi o promjenama u ishrani razgovarati sa svojim ljekarom.
