Konzumacija voća mogla bi imati važnu ulogu u očuvanju zdravlja srca, a novo američko istraživanje pokazalo je da osobe s visokim krvnim pritiskom, povišenim holesterolom i srčanim oboljenjima rjeđe jedu cijelo voće od osoba koje nemaju ove zdravstvene probleme. Analiza je obuhvatila više od 371.000 odraslih Amerikanaca, a rezultati su objavljeni u naučnom časopisu Current Developments in Nutrition.
Istraživanje su proveli naučnici Univerziteta Sjeverna Dakota i Istraživačkog centra za ishranu američkog Ministarstva poljoprivrede. Koristili su podatke iz zdravstvene ankete provedene 2019. godine, u kojoj su ispitanici odgovarali na pitanja o prehrambenim navikama i ranije dijagnosticiranim bolestima.
Posebna pažnja posvećena je učestalosti konzumiranja cijelog voća i stopostotnih voćnih sokova, kao i njihovoj povezanosti s kardiovaskularnim zdravljem.
Konzumacija voća rjeđa kod osoba sa srčanim problemima
Rezultati su pokazali da osobe s povišenim krvnim pritiskom, visokim holesterolom, koronarnom bolešću srca ili ranije preživljenim srčanim udarom u prosjeku rjeđe jedu cijelo voće.
Ta povezanost ostala je prisutna i nakon što su istraživači uzeli u obzir dob ispitanika, nivo obrazovanja, prihode i pušačke navike.
Učesnici istraživanja u prosjeku su konzumirali cijelo voće 1,06 puta dnevno, dok su stopostotni voćni sok pili približno 0,3 puta dnevno.
Osobe koje su ranije preživjele srčani udar prijavile su nešto manju učestalost konzumiranja voća u odnosu na ispitanike bez takve dijagnoze.
Kod osoba koje su preživjele moždani udar razlika nije ostala statistički značajna nakon prilagođavanja rezultata drugim faktorima.
Zašto je cijelo voće drugačije od voćnog soka?
Jedno od mogućih objašnjenja povezanosti voća i zdravlja srca jeste sadržaj prehrambenih vlakana.
Cijelo voće sadrži vlakna, vitamine, minerale i biljne spojeve koji učestvuju u različitim procesima u organizmu. Prilikom cijeđenja voća značajan dio vlakana može se izgubiti, zbog čega sok nema isti nutritivni sastav kao cijeli plod.
Primjera radi, šolja stopostotnog soka od narandže sadrži približno 0,5 grama vlakana, dok ista količina narandže narezane na kriške sadrži oko 3,6 grama.
Vlakna mogu doprinijeti regulaciji holesterola, a pojedine vrste vlakana povezane su i s boljom kontrolom nivoa šećera u krvi.
Cijelo voće sadrži i polifenole, biljne spojeve koji mogu imati korisne učinke na organizam. Dio ovih spojeva povezan je s vlaknima i dospijeva do debelog crijeva, gdje učestvuje u interakciji s crijevnim bakterijama.
Da li voćni sok može zamijeniti cijelo voće?
Istraživanje nije pokazalo jednaku povezanost između konzumiranja voćnog soka i svih posmatranih srčanih oboljenja.
Nakon što su uzeti u obzir dob, obrazovanje, prihodi i pušenje, značajne razlike ostale su samo kod osoba s povišenim holesterolom i onih koje su ranije preživjele srčani udar.
Ispitanici s visokim holesterolom pili su voćni sok nešto rjeđe, dok su osobe koje su imale srčani udar prijavile nešto češću konzumaciju.
Stručnjaci zbog toga naglašavaju prednost cijelog voća u svakodnevnoj ishrani. Stopostotni voćni sok može biti dio uravnotežene prehrane, ali ne osigurava jednaku količinu vlakana kao cijeli plod.
Istraživanje ne dokazuje da manji unos voća uzrokuje srčane bolesti
Autori upozoravaju da rezultati pokazuju povezanost prehrambenih navika i zdravstvenog stanja, ali ne dokazuju da nedovoljna konzumacija voća direktno uzrokuje bolesti srca.
Moguće je i da su pojedini ispitanici promijenili način ishrane nakon postavljanja dijagnoze.
Dodatno ograničenje predstavlja činjenica da su učesnici sami prijavljivali koliko često jedu voće, bez preciznih podataka o količinama koje konzumiraju.
U analizu nisu bili uključeni ni svi faktori koji mogu utjecati na zdravlje srca, poput fizičke aktivnosti, tjelesne težine i ukupnog kvaliteta ishrane.
Istraživanje je finansiralo Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih Američkih Država, a autori su naveli da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se bolje razumjela povezanost prehrambenih navika i kardiovaskularnih oboljenja.
