Negativne posljedice po zdravlje povezane sa stakleničkim gasovima, zagađenjem zraka i toksičnim hemikalijama koje nastaju tokom proizvodnje i korištenja plastike mogle bi se udvostručiti do 2040. godine, pokazuje novo istraživanje objavljeno u naučnom časopisu Lancet Planetary Health.
Plastika kroz cijeli životni ciklus ugrožava zdravlje
Istraživanje je identificiralo ozbiljne zdravstvene posljedice u svim fazama životnog ciklusa plastike, od vađenja fosilnih goriva i proizvodnje plastičnih materijala, do njihovog odlaganja i završetka u okolišu. Naučnici upozoravaju da plastika više nije samo ekološki problem, već i rastuća prijetnja javnom zdravlju.
Respiratorne bolesti, rak i posljedice globalnog zagrijavanja
Prema rezultatima istraživanja, posljedice uključuju respiratorne bolesti, različite oblike raka, zdravstvene probleme povezane s globalnim zagrijavanjem, ali i druge ozbiljne poremećaje. Tim istraživača, koji su predvodili naučnici s Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu, te univerziteta u Toulouseu i Exeteru, koristio je modele kako bi uporedio različite scenarije buduće proizvodnje plastike, potrošnje i upravljanja otpadom u periodu od 2016. do 2040. godine.
Zagađenje zraka i staklenički plinovi nose najveći teret
Ako se trenutni trendovi nastave bez ikakvih promjena, negativni zdravstveni učinci povezani s plastikom mogli bi se udvostručiti. Prema modeliranju, emisije stakleničkih plinova i s njima povezano globalno zagrijavanje činile bi oko 40 posto ukupnog zdravstvenog opterećenja. Zagađenje zraka, uglavnom kao posljedica proizvodnje plastike, učestvovalo bi s 32 posto, dok bi toksične hemikalije ispuštene u okoliš činile dodatnih 27 posto.
Milioni izgubljenih godina zdravog života
Istraživači navode da je ovo prva studija koja procjenjuje broj izgubljenih godina zdravog života na globalnom nivou uzrokovanih plastikom. Bez promjene postojećeg sistema, godišnji broj izgubljenih godina zdravlja mogao bi porasti s 2,1 milion u 2016. godini na čak 4,5 miliona do 2040. godine.
Zašto reciklaža sama po sebi nije dovoljna
Samo povećanje prikupljanja plastičnog otpada ili reciklaže, prema istraživanju, ne bi imalo značajan utjecaj na smanjenje zdravstvenih posljedica. Međutim, kombinacija mjera koje uključuju sveobuhvatnu promjenu sistema, uz ograničavanje same proizvodnje plastike, mogla bi do 2040. godine smanjiti zdravstvene posljedice za 43 posto u odnosu na scenario u kojem se ništa ne mijenja.
Potrebna sistemska promjena, a ne samo individualna odgovornost
Autorica studije Megan Deeney sa Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu ističe da se odgovornost često prebacuje na pojedince, dok se zanemaruje uloga industrije i sistema. Kako navodi, iako svaki pojedinac ima važnu ulogu u smanjenju korištenja plastike, analiza jasno pokazuje da su potrebne sistemske promjene u cijelom lancu, od proizvodnje do konačnog odlaganja plastike.
