Narodni kalendar je tradicionalni način računanja i tumačenja godišnjeg ciklusa na osnovu prirodnih znakova, iskustva i ponavljanja vremenskih obrazaca. Nastao je iz posmatranja zemlje, neba i živog svijeta, mnogo prije zvaničnih meteoroloških mjerenja. Ljudi su kroz narodni kalendar pratili kada dolazi toplota, kada se vraća hladnoća, kada je vrijeme za sjetvu, a kada za čekanje.
Od februara do maja narodni kalendar bilježi najviše promjena. To je dio godine kada se sudaraju zimski i proljetni uticaji. Sunce jača, ali tlo još pamti hladnoću. Upravo zbog te nestabilnosti razvijen je čitav niz narodnih naziva i upozorenja.
U svakodnevnom govoru vrijeme se opisivalo osjećajem i posljedicom. Govorilo se da je dan “tvrd” kada je mraz stezao zemlju, da je “mek” kada se moglo raditi u polju, da je “prazan” kada nema ni sunca ni kiše. Takvi opisi su sastavni dio onoga što donosi narodni kalendar.
Narodni kalendar i prijelomni proljetni dani
Prema tumačenjima koja čuva narodni kalendar, februar je mjesec koji ispituje strpljenje. Topli dani u februaru nisu značili sigurno proljeće nego najavu kolebanja. Postoji staro pravilo da prerano zatopljenje često prizove kasniji mraz. Zato su se poljoprivredni radovi odmjeravali oprezno, pa i danas imamo vjerovanje da sa ranim sadnjama treba biti strpljiv.
Mart ima reputaciju prevrtljivog mjeseca. U narodnom kalendaru se kaže da mart može donijeti sva četiri godišnja doba u nekoliko dana. Ako početak marta bude tih i sunčan, vjerovalo se da sredina mjeseca nosi vjetar. Ako je početak hladan, očekivala se mirnija druga polovina.
April je vezan za vlagu i rast. Kiša u aprilu u narodnom kalendaru ima dobar znak, jer puni zemlju i “otvara” sjeme. Suh april se smatrao nepovoljnim. Maj označava jačanje vegetacije, ali i dalje uz oprez, jer kratki hladni talasi nisu rijetkost.
Zanimljivo je da su u nekim krajevima prvi grmljavinski dani u proljeće pažljivo bilježeni. Ako zagrmi rano, govorilo se da će godina biti rodna za žitarice. Ako grmljavina kasni, očekivao se slabiji klas.
Prepučujemo i članak na linku u produžetku
Baba Marta – stari narodni mit i moderno klimatsko upozorenje
Džemreta: Talasi toplote iz orijentalne tradicije
U dijelu koji opisuje narodni kalendar jugoistočne Evrope posebno mjesto imaju džemreta. Ovaj pojam vuče korijen iz osmansko-turske i šire orijentalne tradicije. Riječ potiče od turske riječi “cemre”, što znači žar ili toplinski udar. Kroz osmanski kulturni uticaj pojam je ušao i u lokalna narodna vjerovanja o dolasku proljetne toplote.
Džemreta označavaju tri uzastopna talasa zatopljenja. Prema predaji, prvo džemre “udara” u zrak, drugo u vodu, treće u zemlju. Time se opisuje redoslijed zagrijavanja prirode, od atmosfere prema tlu.
Prema tradicionalnom računanju za 2026. godinu, prvo džemre pada 19. februara, drugo 26. februara, treće 5. marta. Narodni kalendar ove datume ne vezuje za sat i minut nego za period, jer je riječ o iskustvenom modelu, ne o službenoj prognozi.
U nekim predajama kaže se da nakon trećeg džemreta “zemlja počinje disati”, što znači da se očekuje brže omekšavanje tla i pokretanje sokova u biljkama.
Goveđa zima u narodnom kalendaru
Narodni kalendar poznaje i izraz goveđa zima. Taj naziv se koristi za kratki oštar povratak hladnoće poslije prvih toplijih dana. Naziv dolazi iz stočarskog iskustva, jer je takav hladni udar pogađao krupnu stoku koja je već bila izložena blažim uslovima.
Goveđa zima se najčešće smješta u mart ili rani april. Karakterišu je jak hladan sjevrni vjetar, jutarnji mraz, suh zrak i nagli pad temperature nakon nekoliko toplih dana. U narodnom govoru služila je kao upozorenje da se ne žuri s iznošenjem osjetljivih biljaka i da se ne prekida potpuno zimska zaštita, odnosno da zima ne odlazi odjednom te se ne treba oslanjati na nekoliko toplih dana.
Postoji i vjerovanje da ako goveđa zima traje tri dana, ostatak proljeća će biti mirniji. Ako potraje duže, očekuju se česte oscilacije.
Preporučujemo i članak sa sličnom temom
Šta zimi nikako ne raditi u vrtu: 8 grešaka koje najviše koštaju
Mjesec kao znak u narodnom kalendaru
U tumačenjima koja donosi narodni kalendar važnu ulogu ima i puni mjesec. Vjerovalo se da položaj i izgled punog mjeseca u kasnoj zimi i ranom proljeću mogu nagovijestiti karakter narednog perioda.
Ako je puni mjesec u februaru ili martu bio “čist”, bez magličastog prstena, govorilo se da slijedi stabilnije i sušnije vrijeme. Ako se oko mjeseca vidi svijetli krug, smatralo se da dolazi vlaga i promjena vremena. Crvenkast izlazak punog mjeseca tumačen je kao znak vjetrovitog razdoblja.
Postojalo je i vjerovanje da puni mjesec u vrijeme ranog cvjetanja voćki nosi rizik od kasnijeg mraza. Zbog toga su voćari pratili i nebo i pupoljke, pa odluke nisu donosili samo po kalendarskom datumu.
Kada se oko mjeseca pojavi dvostruki prsten, u nekim krajevima se govorilo da dolaze dva talasa vremena, prvo kiša, pa zahlađenje.
Zanimljivo je i staro pravilo vezano za jutarnju zvijezdu. Ako je u proljetnim jutrima dugo vidljiva i jaka, smatralo se da će dan biti vedar. Ako brzo nestane u izmaglici, očekivala se vlaga.
Zašto se narodni kalendar i dalje koristi u govoru
Narodni kalendar je opstao jer je nastao iz prakse. On ne nudi tačne satnice niti stepene, ali nudi obrasce. Ljudi koji rade na zemlji i danas porede savremene prognoze s narodnim pravilima, posebno u prelaznim mjesecima.
Rano oglašavanje žaba u februaru ili martu smatralo se znakom skorije toplote. Nizak let ptica tumačio se kao dolazak kiše. Ako se dim iz dimnjaka diže pravo bez zanošenja, vjerovalo se da se vrijeme stabilizuje.
Postoji i zanimljivo vjerovanje vezano za jutarnju rosu. Ako je u martu i aprilu rosa česta i gusta, govorilo se da će trava biti jaka i dobra za ispašu.
Osim praktične strane, narodni kalendar čuva sloj jezika i tradicije. U njemu su sačuvani nazivi poput džemreta i goveđe zime, izrazi za varljive dane i načini opisivanja toplote i vlage. To je trag vremena kada se godina čitala iz prirode, a ne iz aplikacije.
Narodni kalendar je zato više od datuma. On je zbir opažanja, jezika i iskustva. U njemu su sačuvani nazivi, znakovi i tumačenja koja su pomagala ljudima da se prilagode promjenama u prirodi tokom najosjetljivijeg dijela godine.
Možda će vas zanimati i članak koji slijedi. Više sličnih tema potražite u našoj rubrici Magazin.
Vrtlarstvo: Kalendar vrtlarskih radova – od marta do decembra
