Uposlenik Tužilaštva Bosne i Hercegovine podnio je prijavu protiv Damira Došena, osuđenog pred Haškim tribunalom za zločine u Prijedoru, zbog komentara na društvenoj mreži Facebook kojima se vrijeđaju žrtve i negira postojanje bijelih traka u ovom gradu.
Iz Tužilaštva BiH potvrđeno je za Detektor da su krajem maja zaprimili prijavu zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, kao i vrijeđanja žrtava ratnih zločina na području Prijedora putem objava na društvenim mrežama.
Prijavu su, kako je navedeno, najprije podnijeli predstavnici udruženja žrtava s područja Prijedora, nakon čega je predmet dodijeljen postupajućoj tužiteljici. Tužilaštvo je naknadno zaprimilo još dva podneska koja se odnose na isti događaj, jedan od udruženja žrtava i jedan od zaposlenog u Tužilaštvu BiH, koji je ujedno i građanin s tog područja.
Detektor je ranije objavio da je na Facebooku, ispod objave o Prijedoru, profil pod imenom Damir Kain Došen negirao postojanje bijelih traka i iznosio uvrede na račun Bošnjaka. U prijavama se navodi da takve objave predstavljaju negiranje činjenica utvrđenih pravosnažnim presudama međunarodnih sudova, relativizaciju logora Keraterm i vrijeđanje žrtava.
Damir Došen je pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju osuđen na pet godina zatvora nakon priznanja krivice za zločine počinjene u logoru Keraterm u Prijedoru 1992. godine. Proglašen je krivim kao vođa smjene stražara u logoru, gdje su zatočenici bili izloženi progonu, nasilju, zlostavljanju, ponižavanju i ubistvima.
U svom obraćanju Haškom tribunalu nakon priznanja krivice, Došen je poručio da su u Keratermu bili zatvoreni „nevini ljudi“, da je nad njima počinjen zločin te da se „zlo ne smije zaboraviti niti ponoviti“. Upravo zbog toga dodatnu pažnju izazvale su njegove nedavne objave na društvenim mrežama zbog kojih je protiv njega podneseno više prijava.
Haški tribunal je u najmanje dvije pravosnažne presude utvrdio da je nesrpsko stanovništvo Prijedora bilo primorano da, u znak lojalnosti tadašnjim srpskim vlastima, ističe bijele plahte ispred kuća i nosi bijele trake ili marame na ruci.
Presudama je utvrđeno i da su kroz prijedorske logore prošle hiljade Bošnjaka i Hrvata, dok je više hiljada ljudi ubijeno tokom rata na području Prijedora.
Prema haškim presudama, logor Keraterm bio je smješten u prostorijama fabrike keramičkih pločica, a otvoren je nakon napada srpskih snaga na sela i područja nastanjena nesrpskim stanovništvom. Prvi zatočenici u Keraterm su dovedeni krajem maja 1992. godine, a logor je zatvoren početkom augusta iste godine.
