Mapa ekoloških žarišta u Bosni i Hercegovini, koja obuhvata 48 lokacija širom zemlje, predstavljena je u Sarajevu, a za njenu izradu Federalno ministarstvo okoliša i turizma izdvojilo je 100.000 KM.
Od ukupnog broja evidentiranih lokacija, 24 se nalaze na području Federacije Bosne i Hercegovine. Mapa bi nadležnim institucijama trebala poslužiti kao osnova za određivanje prioriteta, procjenu stanja na terenu i pripremu konkretnih mjera za sanaciju područja opterećenih dugogodišnjim okolišnim problemima.
Federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder istakla je da Mapa ekoloških žarišta nije zamišljena samo kao evidencija problema, već kao alat koji treba omogućiti prelazak sa utvrđivanja stanja na konkretne projekte sanacije.
„Mapa koju danas predstavljamo nije samo popis lokacija i problema. Ona je set alata koji nam omogućava da odredimo prioritete, sagledamo stanje na terenu i planiramo konkretne mjere. Naš cilj je da od identifikacije ekoloških žarišta dođemo do njihove sanacije“, kazala je Pozder.
Veovača i deponija Ada među prvim prioritetima
Federalno ministarstvo okoliša i turizma, u saradnji sa UNDP-om u BiH, kao prioritetne lokacije za izradu planova remedijacije i rekultivacije izdvojilo je flotacijsko jalovište, odnosno jezero Veovača u općini Vareš, te deponiju Ada u Čapljini.
Za sanaciju i zatvaranje deponije Ada već je osigurano 300.000 KM, dok je za područje Vareša izdvojeno oko 76.000 KM. Tim sredstvima finansira se rad multidisciplinarnog tima koji provodi različite analize, uključujući ispitivanje tla i hrane, kako bi se utvrdilo stvarno stanje okoliša i mogući rizici po stanovništvo.
Pozder je navela da bi iskustva sa ove dvije lokacije trebala biti iskorištena i prilikom rješavanja problema na drugim područjima označenim na Mapi ekoloških žarišta.
„Počinjemo od konkretnih lokacija kako bismo napravili kvalitetne stručne podloge, utvrdili stanje i rizike i definirali mjere. Iskustva iz tog procesa koristit ćemo i za rad na drugim ekološkim žarištima“, istakla je.
Sanacija ne može biti odgovornost samo jednog nivoa vlasti
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma upozoravaju da su okolišni problemi na pojedinim područjima nastajali decenijama, zbog čega njihovo rješavanje zahtijeva saradnju više institucija i nivoa vlasti.
U proces bi, osim federalnih i kantonalnih institucija, trebale biti uključene lokalne zajednice, stručna i nevladina javnost, upravitelji lokacija i međunarodni partneri. Posebno se ukazuje i na odgovornost subjekata koji su upravljali lokacijama ili imali korist od aktivnosti koje su dovele do zagađenja.
„Naša odgovornost je da pokrenemo proces, okupimo relevantne aktere i tražimo realne modele finansiranja i provedbe“, poručila je Pozder.
Cilj projekta je da evidentirani podaci budu iskorišteni za pripremu konkretnih mjera i projekata kojima bi se smanjili rizici za okoliš i stanovništvo na ugroženim područjima.
Predstavljanju Mape u UN House u Sarajevu prisustvovali su predstavnici institucija, lokalnih zajednica, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, stručne i nevladine javnosti, kao i partneri uključeni u njenu izradu.
Federalna ministrica zahvalila je vladama Švedske i Švicarske na finansijskoj podršci, UNDP-u u BiH na partnerstvu, te institucijama, lokalnim zajednicama, stručnjacima i upraviteljima lokacija koji su učestvovali u procesu.
