Bosna i Hercegovina se nalazi na seizmički aktivnom području, što potvrđuje veliki broj registrovanih zemljotresa tokom proteklih decenija.
Ovaj prostor spada među tektonski najaktivnije dijelove Balkanskog poluotoka i dio je sredozemno-transazijskog seizmičkog pojasa, zbog čega su manji, ali i potencijalno razorni zemljotresi realna prijetnja.
Balkan jedno od najrizičnijih područja
Prema seizmičkim kartama Evrope, Balkan se izdvaja kao jedno od područja s povećanim rizikom od jačih zemljotresa. Dok su sjeverni i zapadni dijelovi kontinenta geološki znatno stabilniji, jug Evrope, naročito Mediteran i Balkan, nalazi se u zoni snažnih tektonskih pomjeranja.
Na kartama rizika, južni dijelovi Bosne i Hercegovine svrstani su u područja s visokim seizmičkim rizikom, zajedno s Grčkom, Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Crnom Gorom, dijelovima Italije i Turske. Središnji i sjeverni dijelovi BiH označeni su kao zone umjerenog rizika, gdje su jači zemljotresi rjeđi, ali mogući.
Zemljotresi koji su obilježili BiH
Na području Bosne i Hercegovine u prošlosti je zabilježeno više zemljotresa magnitude oko 5 stepeni, dok je intenzitet u epicentrima pojedinih potresa dosezao i do 7 stepeni MCS ljestvice.
Jedan od najsnažnijih zemljotresa u novije vrijeme pogodio je područje Stoca u aprilu 2022. godine, kada je zabilježena magnituda 6,1.
Nakon glavnog udara uslijedili su brojni naknadni zemljotresi, a u ovoj prirodnoj nepogodi život je izgubila jedna mlada osoba, dok je više građana povrijeđeno.
Zemljotresi su se osjetili u Mostaru, Čapljini, Međugorju i drugim dijelovima Hercegovine. U blizini Zenice 2023. godine zabilježen je zemljotres magnitude 4,7, s epicentrom sjeveroistočno od grada, nakon kojeg je uslijedilo još nekoliko slabijih podrhtavanja tla.
Rasjedi i svakodnevna seizmička aktivnost
Bosna i Hercegovina ima nekoliko značajnih regionalnih rasjeda, među kojima su banjalučki, neretvanski, bugojanski i višegradski, uz koje se mogu javljati zemljotresi različitog intenziteta.
Prema podacima seizmoloških stanica, na području BiH godišnje se zabilježi oko 1.100 zemljotresa slabijeg intenziteta, što u prosjeku znači oko tri dnevno, iako većinu njih građani ne osjete.
Među najjačim historijskim zemljotresima u BiH izdvajaju se oni u Banjoj Luci 1969. godine, kada je zabilježena magnituda 6,6 stepeni po Richteru.
U tom zemljotresu poginulo je 15 osoba, hiljade su povrijeđene, a uništeno je oko 86.000 stambenih objekata, što ga čini najrazornijim u modernoj historiji zemlje.
Seizmološke procjene ukazuju da se u narednih 50 godina na području BiH mogu očekivati zemljotresi jačine do 7 stepeni MCS, s mogućim oštećenjima objekata, dok se u dužem vremenskom periodu, posebno na području Banje Luke, Treskavice, Trebinja i Neuma, ne isključuju ni razorni zemljotresi s ozbiljnim posljedicama.
Iako se tačno vrijeme i jačina zemljotresa ne mogu predvidjeti, stručnjaci ističu da su kvalitetna gradnja, poštivanje građevinskih standarda i svijest o rizicima najvažniji faktori u smanjenju posljedica ovih prirodnih pojava.
