Katolički vjernici širom svijeta danas slave Veliku Gospu – blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, koji se tradicionalno slavi 15. kolovoza.
U pojedinim državama, poput Hrvatske i Italije, ovaj blagdan ima i status državnog praznika. U Bosni i Hercegovini poštovanje prema Blaženoj Djevici Mariji duboko je ukorijenjeno, a o tome svjedoče brojna svetišta, crkve, molitve i pjesme posvećene Gospi.
Među najpoznatijim hodočasničkim mjestima izdvaja se Međugorje, zatim Široki Brijeg s crkvom Uznesenja Blažene Djevice Marije – nacionalnim spomenikom, te svetišta u Kondžilu (Komušina) i Rami.
Jedno od najmanjih, ali i najstarije Svetište Gospe Olovske u Olovu, koje stoljećima okuplja ne samo katolike, već i pripadnike drugih religija.
Misna slavlja u Širokome Brijegu, Međugorju, Komušini
Posebno svečano je bilo u Širokome Brijegu gdje se okupilo više tisuće vjernika iz svih krajeva Bosne i Hercegovine i drugih zemalja. Hodočasnici su cijelu noć pristizali, a mnogi od njih su sudjelovali sinoć na tradicionalnoj procesiji kroz grad s kipom širokobriješke Gospe.
Misno slavlje na uočnicu svetkovine Velike Gospe u četvrtak u crkvi Uznesenja BDM u Širokom Brijegu predvodio je biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Petar Palić. On je pozvao vjernike da poštuju dostojanstvo svakoga čovjeka, odnosno da sačuvaju mir i duhovno raspoloženje.
Euharistijsko misno slavlje danas, na svetkovinu Velike Gospe, predvodio je kardinal Vinko Puljić, nadbiskup u miru, koji je također uputio poruke mira, zajedništva i duhovne obnove.
Tijekom cijeloga tjedna tisuće vjernika, kako stranih tako i domaćih, hodočastile su i u Međugorje, molili se, pristupali sakramentu ispovijedi, te sudjelovali na svetim misama.
Rijeka hodočasnika se počela slivati već u četvrtak u podne prema župi i svetištu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Komušini pokraj Teslića čiji se prvi pisani tragovi spominju 1623. i 1637. godine.
Mnogi od hodočasnika su prvo hodočastili na zavjetno brdo Kondžilo, udaljeno oko četiri kilometra od župne crkve, a potom su se vratili na plato komušanske crkve gdje je u vanjskom paviljonu bila izložena čudotvorna slika Gospe Kondžilske. Ta tradicija hodočašća pješice do Komušine osobito je živa u usorskom i žepačkom kraju.
Izvan Bosne i Hercegovine, u susjednoj Hrvatskoj najveće hodočasničko okupljanje je u Mariji Bistrici, a poznata Gospina svetišta nalaze se i u Sinju, na Trsatu, u Aljmašu i Voćinu.
Velika Gospa – Dan molitve i zahvalnosti
Velika Gospa za katolike predstavlja ne samo vjerski blagdan, već i dan zajedništva, molitve i zahvalnosti, koji već stoljećima okuplja vjernike oko simbola vjere, nade i ljubavi.
Blagdan se temelji na dogmi da je Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebo, u društvo sa svojim uskrsnulim sinom Isusom Kristom.
Taj nauk o Marijinom uznesenju proglasio je papa Pio XII. 1. studenoga 1950. godine, no blagdan ima višestoljetnu tradiciju slavljenja.
