Iako se gripa često smatra blagim i prolaznim oboljenjem, kod određenih grupa stanovništva može izazvati ozbiljne komplikacije. Najugroženiji su mala djeca, starije osobe, trudnice i osobe s oslabljenim imunitetom.
Za većinu ljudi, gripu prate uobičajeni simptomi poput bolova u tijelu, groznice, kašlja, curenja nosa, bola u grlu, zimice i iscrpljenosti, ali kod osjetljivih grupa može dovesti i do hospitalizacije, pa čak i smrti.
Ko je pod najvećim rizikom
Vakcinacija i higijenske mjere značajno smanjuju broj slučajeva gripe, ali virus može pogoditi svakoga, bez obzira na dob ili zdravstveno stanje.
Rizične grupe uključuju:
djecu mlađu od pet godina, naročito mlađu od dvije,
djecu i adolescente koji uzimaju aspirin ili lijekove sa salicilatima,
osobe starije od 65 godina,
trudnice,
osobe s teškim hroničnim bolestima,
oboljele od dijabetesa, HIV-a ili karcinoma,
osobe koje uzimaju imunosupresivne lijekove,
te osobe s izraženom gojaznošću.
Prema američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), svake godine oko 20.000 djece mlađe od pet godina završi u bolnici zbog komplikacija izazvanih gripom.
Djeca
Imunološki sistem djece još uvijek nije u potpunosti razvijen, pa su podložnija infekcijama. Tokom pandemije svinjskog gripa 2009. godine, djeca uzrasta od 5 do 14 godina imala su 14 puta veću vjerovatnoću zaraze u odnosu na odrasle starije od 60 godina.
Starije osobe
Kod starijih osoba imunološki sistem s godinama slabi, zbog čega tijelo teže reaguje na virusne infekcije. Zato čak 90% smrtnih slučajeva povezanih sa sezonskom gripom u SAD-u pogađa upravo populaciju stariju od 65 godina.
Trudnice
Trudnoća uzrokuje fiziološke promjene u imunološkom sistemu, srcu i plućima, što povećava rizik od težih oblika gripe i komplikacija poput prijevremenog porođaja i niskog broja porođajne težine.
CDC preporučuje vakcinaciju protiv gripe tokom trudnoće, jer štiti i majku i bebu.
Osobe s hroničnim bolestima
Gripa može pogoršati postojeće zdravstvene probleme. Hronične bolesti srca, pluća, bubrega, kao i dijabetes, astma i neurološki poremećaji mogu se dodatno zakomplikovati usljed infekcije.
Gojaznost
Ekstremna gojaznost smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv infekcija. Istraživanje objavljeno 2010. godine u časopisu PLOS One pokazalo je da su gojazne osobe imale veći rizik od hospitalizacije i smrti zbog infekcije virusom H1N1.
Najčešće komplikacije gripe
Osim uobičajenih simptoma (groznice, umora, kašlja i bolova), gripa kod osjetljivih grupa može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme:
Infekcije uha – česte kod djece, jer virus može izazvati upalu u srednjem uhu i nakupljanje tečnosti.
Sinusitis – gripa izaziva oticanje i začepljenje sinusa, stvarajući pogodne uslove za bakterijske infekcije.
Pogoršanje astme – virus dodatno upali disajne puteve, što može pojačati simptome astme.
Upala pluća (pneumonija) – jedna od najtežih komplikacija, koja može biti smrtonosna. Dovodi do nakupljanja tečnosti u plućima i smanjenog dotoka kiseonika.
Napadi (konvulzije) – kod djece s povišenom temperaturom mogu se javiti febrilni napadi, obično kratkotrajni i bez trajnih posljedica.
Prijevremeni porođaj – trudnice s teškim oblikom gripe imaju veći rizik od prijevremenog poroda i komplikacija za novorođenče.
Zaključak
Gripa svake godine odnese hiljade života širom svijeta, a najugroženiji su stariji od 65 godina. Prevencija, prije svega kroz vakcinaciju, pravilnu higijenu i brigu o zdravlju, ostaje najbolji način zaštite.
