Suša u BiH i sve učestalija vruća ljeta više se ne mogu posmatrati kao rijetke vremenske pojave, upozorio je meteorolog Nedim Sladić, ukazujući na dugotrajan manjak vode koji se posljednjih godina sve snažnije odražava na rijeke, zemljište, vegetaciju i pojavu požara.
Sladić podsjeća da su izrazito topla ljeta zabilježena 2012, 2017, 2021, 2022. i 2024. godine, ali da ovoga ljeta postoji dodatna razlika. Požari više nisu karakteristični samo za Hercegovinu, nego se sve češće pojavljuju i u Bosni, dok istovremeno presušuju pojedini potoci i rijeke.
Prema njegovom objašnjenju, zajednički uzrok je dugotrajna meteorološka, a posebno hidrološka suša.
Iako su tokom juna i jula u pojedinim dijelovima zemlje zabilježeni brojni pljuskovi, to nije bilo dovoljno da se nadoknadi višemjesečni nedostatak vode. Vodni deficit u nekim područjima traje još od februara.
Sladić pojašnjava da nije presudno samo koliko kiše padne, nego i kada, gdje i kojim intenzitetom.
Kada velika količina padavina stigne u kratkom periodu na već isušeno i tvrdo zemljište, značajan dio vode brzo otiče površinom. Takva kiša može privremeno natopiti gornji sloj tla i izazvati bujične poplave, ali mnogo teže dopire do dubljih slojeva zemljišta i podzemnih voda.
Zbog toga obilna kiša i poplavljene ulice ne znače nužno da je suša u BiH završena. Već nekoliko dana nakon jakih pljuskova zemljište ponovo može biti suho, dok dugoročni hidrološki deficit ostaje.
Slična situacija, navodi Sladić, bila je i nakon obilnih padavina u oktobru 2024. godine. One su mogle brzo ublažiti meteorološku sušu, ali za oporavak podzemnih voda, dubljih slojeva tla i vodotoka potrebno je znatno više vremena.
Sve manje snijega znači i manje vode
Dodatni problem predstavljaju sve toplije zime i manja količina snijega.
Snijeg ima važnu ulogu prirodnog rezervoara vode. Tokom zime zadržava padavine, a njihovim postepenim topljenjem u proljeće hrane se zemljište, izvori, podzemne vode i rijeke.
Kada snijega ima manje ili se zbog viših temperatura otopi ranije nego što je uobičajeno, gubi se dio zaliha vode prije početka perioda kada njena potrošnja značajno raste.
Pojedine zime, poput one 2021. godine, donijele su veće količine snijega, ali jedna snježna sezona teško može nadoknaditi posljedice niza toplijih zima tokom kojih se snježni pokrivač kraće zadržava.
Kiša sve češće dolazi u pogrešno vrijeme
Sladić upozorava da promjene hidrološkog ciklusa ne znače jednostavno da će uvijek biti manje padavina.
Problem je u tome što voda sve češće dolazi neravnomjerno, u pogrešno vrijeme i kroz intenzivne padavine koje zemljište i vegetacija ne mogu dovoljno brzo prihvatiti, dok postojeća infrastruktura teško podnosi takve ekstreme.
Takvi uslovi istovremeno povećavaju rizik od bujičnih poplava, ali ne rješavaju dugotrajni problem manjka vode.
Zbog toga smatra da je potrebno ozbiljnije pristupiti upravljanju vodnim resursima, zaštiti zemljišta, šuma i izvorišta, kao i prilagođavanju infrastrukture periodima suše i ekstremnim padavinama.
Kako je poručio, posljedice nečinjenja dugoročno mogu biti znatno skuplje od ulaganja u mjere kojima bi se smanjili rizici koje donose suša u BiH i sve izraženiji vremenski ekstremi.
