Sedmice visokih temperatura i nedostatak kiše ostavile su trag i na dvorištima. Nekada zeleni travnjaci na mnogim mjestima sada izgledaju suho, žuto i beživotno, ali stručni savjeti pokazuju da to ne mora značiti da je trava potpuno propala. Uz pravilnu njegu, kraj ljeta može biti idealno vrijeme za njen oporavak.
Nakon dugog perioda vrućine sasvim je očekivano da travnjak izgubi svoju prepoznatljivu zelenu boju. Ipak, prije nego što krenete u potpuno uklanjanje stare trave i zasijavanje nove, vrijedi provjeriti da li se travnjak možda samo „uspavao“.
Naime, tokom ekstremne vrućine i nedostatka vode trava može preći u stanje mirovanja. Rast tada gotovo prestaje, dok biljka preostalu energiju usmjerava na očuvanje korijena i dijela iz kojeg će kasnije ponovo početi rasti. Zbog toga smeđa površina nije uvijek znak da je travnjak mrtav.
Kako provjeriti ima li još života?
Jedan od najjednostavnijih načina jeste da rukom lagano povučete manji busen trave. Ako pruža otpor, a donji dio vlati izgleda čvrsto i svjetlije, postoji dobra šansa da je korijen još zdrav.
Ako se trava, međutim, bez otpora odvaja od zemlje, a pri dnu je tamna, mekana ili izgleda trulo, taj dio je vjerovatno odumro.
Drugi način zahtijeva malo više strpljenja – počnite pravilno zalijevati travnjak i pratite ga tokom narednih nekoliko sedmica. Pojava novih zelenih vlati dobar je znak da se trava vraća u život. Površine koje ni nakon toga ne pokažu znakove oporavka vjerovatno će biti potrebno ponovo zasijati.
Nemojte ga odmah „utopiti“ vodom
Prva reakcija na potpuno suh travnjak često je obilno zalijevanje, ali velika količina vode odjednom nije nužno najbolje rješenje.
Zemlja nakon duge suše može postati tvrda i zbijena, pa voda umjesto prodiranja do korijena jednostavno otječe po površini.
Bolji izbor je temeljito, ali rjeđe zalijevanje. Prema preporukama navedenim u izvornom tekstu, cilj je tokom sedmice osigurati približno 2,5 do četiri centimetra vode raspoređene u nekoliko zalijevanja. Na taj način vlaga prodire dublje i podstiče razvoj snažnijeg korijena.
Idealno vrijeme za zalijevanje je ujutro, kada temperature još nisu visoke i gubitak vode isparavanjem je manji.
Sa kosilicom bez žurbe
Iako suha trava može izgledati neuredno, potpuno smeđi travnjak koji trenutno ne raste nije potrebno odmah kositi.
Osušene vlati mogu poslužiti kao svojevrsna zaštita tla od direktnog sunca. Kada se pojavi novi rast, travu je najbolje ostavljati nešto višom nego inače.
Preporučuje se visina od približno osam do deset centimetara, jer viša trava bolje zasjenjuje zemlju i pomaže u zadržavanju vlage. Pri košenju također ne bi trebalo odjednom uklanjati više od trećine visine vlati, a oštri noževi kosilice smanjuju dodatno oštećivanje već oslabljenih biljaka.
Gnojivo može pomoći, ali tek kada trava počne rasti
Kod iscrpljenog travnjaka lako je pomisliti da će dodatna prihrana ubrzati njegov povratak, ali sa gnojivom treba biti oprezan.
Dok je trava pod velikim stresom i još miruje, nije pravo vrijeme za intenzivnu prihranu. Posebno treba biti pažljiv s gnojivima bogatim dušikom.
Bolje je sačekati prve jasne znakove novog rasta, a zatim travnjak pripremiti za jesen odgovarajućom prihranom.
Prozračite zemlju i popunite prazna mjesta
Duga suša ne utiče samo na travu. Zemljište može postati veoma tvrdo, što otežava dolazak vode, zraka i hranjivih materija do korijena.
Zato je početak jeseni dobar period za aeraciju, odnosno prozračivanje tla. Pravljenjem manjih otvora u zemlji olakšava se prodor vode i zraka, a istovremeno se stvaraju bolji uslovi za razvoj korijena.
Mjesta na kojima se trava nije oporavila moguće je dosijati novim sjemenom, po mogućnosti sortama koje bolje podnose sušne periode. Nakon sjetve površinski sloj zemlje treba održavati vlažnim dok nova trava ne počne nicati.
Travnjaku je prije svega potrebno vrijeme
Nakon sedmica ekstremne vrućine ne treba očekivati da će dvorište postati zeleno za nekoliko dana. Proces oporavka zahtijeva vrijeme, vodu i što manje dodatnog opterećenja.
Jednostavan pokazatelj stanja može biti i trag nakon hodanja. Ako se vlati brzo isprave, biljka ima dovoljno snage i vlage. Ako otisci stopala dugo ostaju vidljivi, trava je i dalje pod stresom.
U tom periodu najbolje je ograničiti hodanje, igru i druge aktivnosti na najoštećenijim dijelovima travnjaka.
Smeđa boja, dakle, ne mora označavati kraj vašeg zelenog dvorišta. Uz pravilno zalijevanje, pažljivo košenje, pravovremenu prihranu i obnovu prorijeđenih dijelova, travnjak se tokom kasnog ljeta i jeseni može značajno oporaviti.
Malo strpljenja sada moglo bi značiti mnogo gušći, zdraviji i zeleniji travnjak narednog proljeća.
