Ilija je ove godine kukuruzom zasijao oko 30 duluma na nekoliko parcela, ali je suša uništila veći dio uroda. Prema njegovoj procjeni, pretrpio je štetu veću od 10.000 maraka.
“Krenulo je sve okej, kukuruz je bio dobar. Zatim je za ovih 15-16 dana, augusta, mjeseca sve je to uništeno, znači i do 50-60% kukuruza nije kvalitete koje bi trebalo biti. Bit će kukuruza ali nije to to, nije kvalitet, nije zrno napunjeno, zrno je prazno.” kazao je Ilija Stojak, poljoprivrednik.
Mjeseci visokih temperatura i nedostatak padavina ostavili su trag na poljoprivrednim površinama.
Kukuruz, pšenica, voće, povrće, i druge kulture koje predstavljaju osnovu ishrane ljudi ali i stoke na brojnim gazdinstvima dale su manje prinose, pa će se to, prema procjenama poljoprivrednika, odraziti i na cijene u marketima i na pijacama.
“Pa normalno će se odraziti jer onda mora se ovoziti, onda trgovački lobi to iskoriste i poveća cijene, što možda nije realno. A i jeste da su naši proizvođači ugroženi zbog tih suša” navodi Stojak.
Problem se, međutim, ne završava na njivama.
Manji i slabiji prinos kukuruza, uz lošu otavu pogođenu sušom, ostavlja stočarima manje hrane za životinje.
Kada ono što su ranije proizvodili na vlastitim imanjima moraju kupovati, rastu troškovi proizvodnje, a s njima i cijene krajnjih proizvoda.
Koliko će posljedice ovogodišnje suše biti velike, vidljivo je na svim ovim njivama. Žito, pšenica, ječam i brojne druge žitarice presušile su, a to u praksi znači da će poljoprivrednici svoju hranu morati kupovati. Sve ove njive koje nisu uopšte rodile, oštetit će i stočare.
Iako su proljetne padavine na početku godine davale nadu u stabilniju sezonu, ljetni mjeseci donijeli su sasvim drugačiju sliku. Visoke temperature nisu pogodile samo usjeve i proizvodnju stočne hrane, već su ozbiljne posljedice ostavile i na samim farmama.
“Činjenicom da naši farmeri drže svoju stoku u zatvorenim štalskim objektima gdje dodatno su temperature povišene imali smo situacije gdje je stoka dobivala srčane udare i samim tim toplotne udare i gdje su naši farmeri se suočavali i sa gubitkom grla na našim farmama.” navodi Eldin Glibanović, predsjednik Udruženja mljekara TK.
Proizvođači mlijeka već godinu i po suočavaju se sa smanjenim otkupom i viškovima mlijeka na tržištu Bosne i Hercegovine i Evropske unije.
Otkupna cijena u međuvremenu je niža za 15 do 20 feninga, što, kako navode, nije dovoljno da pokrije sve veće troškove proizvodnje. Ni novčane podrške s različitih nivoa vlasti ne mogu nadomjestiti taj teret, jer uglavnom pokrivaju tek dio osnovnih izdataka.
Dodatni problem je što najveći dio hrane za stoku farmeri moraju proizvesti sami, što podrazumijeva intenzivno korištenje poljoprivredne mehanizacije, a samim tim i veću potrošnju goriva, koje je od proljeća znatno skuplje.
“Imajući u vidu da je ova suša pogodila najveće žitnice u BiH, Semberiju i Posavinu, odakle su velike količine kabaste hrane, silaže, sijena, žitarica i koncentrovanih smjesa stizale na područje našeg kantona, a imajući u vidu i da se zemlje iz okruženja, Srbija, Hrvatska i ostale zemlje koje su velike žitnice i iz kojih su žitarice dolazile u Bosnu i Hercegovinu, suočavaju s istim problemom, na kraju se bojimo situacije u kojoj farmeri, odnosno proizvođači mlijeka i mesa, a vjerovatno i peradari, neće imati gdje nabaviti stočnu hranu.” dodaje Glibanović.
Kišu koja je izostala tokom ključnih mjeseci više nije moguće nadoknaditi, a prinosi koji su izgubljeni neće se vratiti. Za stočare zato pravi račun ovogodišnje suše možda tek dolazi, kada potroše vlastite zalihe i hranu za stoku budu morali tražiti na tržištu.
