Penzijsko povjerenstvo u Njemačkoj usaglasilo je paket od ukupno 30 mjera koje bi mogle donijeti velike i prilično radikalne promjene u tamošnjem penzionom sistemu. Prijedlozi će u utorak, 23. juna, biti službeno predani saveznom kancelaru Friedrichu Merzu i ministrici rada Bärbel Bas.
Jedna od najvažnijih mjera odnosi se na povećanje dobne granice za odlazak u penziju. Prema novom planu, radni vijek bi se u budućnosti postepeno produžavao, a od 2071. godine bio bi uveden obavezan odlazak u penziju sa 69 godina. Od 2091. godine ta granica bi se dodatno povećala na 70 godina života.
Predviđeno je i ukidanje prijevremenog penzionisanja. Dosadašnja mogućnost odlaska u penziju sa 63 godine u potpunosti bi bila ukinuta, piše Fenix magazin.
Značajna promjena odnosi se i na način ulaganja penzionih doprinosa. Dio novca namijenjenog za starost prvi put bi bio usmjeren na tržište kapitala, odnosno na burzu dionica, kako bi se stvorio dodatni finansijski oslonac za penzioni sistem. U početnoj fazi na burzu bi se ulagao jedan postotni bod, koji bi ravnopravno, po pola, plaćali poslodavac i radnik. U kasnijoj fazi planirano je povećanje na dva postotna boda.
Od 2031. godine ponovo bi bio uveden takozvani faktor održivosti, odnosno Nachhaltigkeitsfaktor. Riječ je o modelu koji direktno povezuje rast penzija s kretanjem broja osoba koje uplaćuju doprinose. To bi u praksi moglo usporiti rast stopa doprinosa, ali bi istovremeno donijelo i znatno manji godišnji rast samih penzija.
Novim mjerama predviđeno je i proširenje obaveze plaćanja penzionih doprinosa. Kako bi se povećao broj osiguranika i dodatno napunio fond, doprinosi bi se ubuduće plaćali i za zastupnike u saveznom parlamentu, Bundestagu, kao i u pokrajinskim parlamentima, Landtage. Obaveza bi se odnosila i na samostalne poduzetnike, obrtnike te predsjednike uprava dioničkih društava. Državni službenici, Beamte, za sada bi ostali izvan ovog sistema.
Promjene bi pogodile i Minijobove. Model malih poslova, koji je do sada bio zakonski oslobođen plaćanja penzionih doprinosa, bio bi ukinut. Povlasticu rada bez uplate doprinosa ubuduće bi imali samo učenici i školarci, i to pod uslovom da njihova mjesečna zarada ne prelazi 603 eura. Svi ostali građani morali bi prihvatati isključivo poslove uz punu uplatu penzionih doprinosa.
