Najnovije izmjene propisa o PIO/MIO izazvale su nedoumice među građanima, pa mnogi više nisu sigurni koliki bi im iznos penzije sada pripadao. U nastavku donosimo pojašnjenja i ključne informacije koje se odnose na ova nova pravila.
Starosna penzija
Zakona propisuje da najniža starosna penzija zavisi od dužine penzijskog staža i određuje se kao procenat od prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, usklađene u godini ostvarivanja prava. U praksi to znači:
(OBJAŠNJENJE)
Prosječna penzija isplaćena u decembru prethodne godine iznosi 651,05KM, a usklađenja iznose 11,2%. Koeficijent 0,6 odnosi se na broj penzijskog staža (što imate više staža, koeficijent je veći).
To izgleda ovako:
PROSJENČNA PENZIJA ISPLAĆENA U DECEMBRU PRETHODNE GODINE + USKLAĐENJA = REZULTAT x KOEFICIJENT STAŽA = KONAČNA PENZIJA
To znači, da bi u praksi, penzije izgledale ovako:
- a) za manje od 20 godina penzijskog staža ne može biti niža od 60 %
(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,6 = 434,38 KM) - b) za 20 i više, a manje od 25 godina penzijskog staža ne može biti niža od 65 %
(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,65 = 470,58 KM) - c) za 25 i više, a manje od 30 godina penzijskog staža ne može biti niža od 70 %
(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,7 = 506,78 KM) - d) za 30 i više, a manje od 35 godina penzijskog staža ne može biti niža od 75 %
(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,75 = 542,98 KM) - e) za 35 i više, a manje od 40 godina penzijskog staža ne može biti niža od 85 %
(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,85 = 615,37 KM) - f) za 40 i više godina penzijskog staža ne može biti niža od 95 %
(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 0,95 = 687,77 KM)
Pravo na najniži iznos starosne penzije imaju osiguranici kojima je obračunata penzija manja od zakonom utvrđenog najnižeg iznosa.
Uvođenjem najnižeg iznosa penzije zakon nastoji osigurati minimalnu materijalnu i egzistencijalnu zaštitu za određene grupe korisnika čiji izračunati iznos penzije ne dostiže garantovani minimum.
Ovakvo rješenje uvodi pravedniji sistem isplate jer povezuje najniži iznos penzije s dužinom staža i visinom uplaćenih doprinosa, pa oni s kraćim stažem i manjim uplatama ostvaruju i niži garantovani minimum.
Namjera zakonodavca je da podstakne duži radni vijek i nagradi osiguranike koji su duže uplaćivali doprinose.
Garantovana penzija
Zakonom je uređeno i pravo na garantovani iznos penzije, najniži iznos porodične i invalidske penzije, kao i najviši iznos penzije.
(OBJAŠNJENJE)
Garantovana penzija je zakonski zaštićen minimalni iznos penzije za osiguranike koji imaju najmanje 40 godina penzijskog staža, ali im je redovnim obračunom (na osnovu plata i doprinosa) izračunata penzija manja od tog praga. U tom slučaju im se ne isplaćuje obračunati, niži iznos, nego garantovana penzija.
Osnovica je prosječna samostalna penzija isplaćena za decembar 2024. godine, a zatim se na taj iznos dodaju sva redovna zakonska usklađivanja koja su stupila na snagu do dana kada osoba ostvaruje pravo.
Ono izgleda ovako:
PROSJEČNA SAMOSTALNA PENZIJA DECEMBAR 2025. + REDOVNO USKLAĐIVANJE + AKONTACIONO USKLAĐIVANJE
Garantovana penzija pripada osiguraniku s najmanje 40 godina staža osiguranja, ako mu je obračunata penzija manja od garantovanog iznosa. Ona odgovara prosječnoj samostalnoj penziji isplaćenoj za decembar 2024. godine, uvećanoj za sva pripadajuća usklađivanja na dan ostvarivanja prava, te se dalje usklađuje prema članu 79 Zakona.
(724,64 + 4,49 % + 11,2 % = 841,98 KM)
Porodična i/ili invalidska penzija
Ova odredba objašnjava kako se štite korisnici porodične i invalidske penzije ako im redovni obračun penzije ispadne prenizak. Suština je da zakon postavlja donju granicu isplate, da te penzije ne mogu pasti ispod određenog minimuma.
(OBJAŠNJENJE)
Prevedeno, to znači da ako je nekome obračunata porodična ili invalidska penzija i taj iznos je manji od zakonom utvrđene najniže penzije, tada mu se ne isplaćuje taj manji obračun, nego najniža dozvoljena penzija.
Taj najniži iznos za porodične i invalidske penzije definisan je kao:
Najmanje 90 posto prosječne penzije isplaćene za decembar prethodne godine, uz sva usklađivanja u godini kada se pravo ostvaruje.
Ono izgleda ovako:
PROSJEČNA PENZIJA DECEMBAR + USKLAĐIVANJE = REZULTAT x 90% = KONAČNA PRIMANJA
U praksi, to znači ovako:
(651,05 + 11,2 % = 723,97 x 90 % = 651,57 KM)
Napomena: Ovaj iznos se osigurava korisnicima invalidske i porodične penzije iza aktivnog osiguranika ako je obračunati iznos niži od najniže penzije. Korisniku porodične penzije iza preminulog penzionera koji je primao najniži iznos, osigurava se isti taj najniži iznos. Ako je preminuli primao više od najniže penzije, porodična penzija se određuje prema zakonu, u zavisnosti od broja članova porodice.
Primjer: ako je penzija preminulog iznosila 1.250 KM, porodična penzija za jednog člana iznosi 70 %, za dva člana 80 %, za tri 90 %, a za četiri i više 100 % tog iznosa.
(1.250 x 70 % = 875 KM)
(1.250 x 80 % = 1000 KM)
(1.250 x 90 % = 1125 KM)
(1.250 x 100 % = 1250 KM)
Najviša penzija
C) Najviši iznos penzije iznosi pet najnižih penzija iz decembra 2024. godine, uvećanih za sva usklađivanja na dan ostvarivanja prava, i dalje se usklađuje prema članu 79 Zakona.
(599,28 + 11,2 % = 666,40 x 5 = 3.332 KM)
Stečena prava
Odredbe člana 81 izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ne zadiru u već stečena prava korisnika.
Obračun penzije prema godinama staža i prosječnoj plati
Ako je osiguranik tokom 15 godina rada imao prosječnu platu od 1.500 KM, očekivana penzija iznosila bi 368 KM. Za 20 godina rada oko 493 KM, za 25 godina 614 KM, za 30 godina 737 KM, za 35 godina 860 KM, a za 40 godina staža oko 983 KM.
Obračun visine/iznosa penzije za korisnike koji pravo ostvaruju u 2026. godini
Također je važno naglasiti da navedenim izmjenama i dopunama Zakona nije promijenjen način obračuna penzija te da će se osiguranicima koji pravo na penziju ostvaruju u 2026. godini i dalje penzija obračunavati na dosadašnji način, s tim da će se za njih, umjesto propisanog usklađivanja penzija koje počinje od 01.01.2026. godine, a kojim su izuzete penzije ostvarene u godini u kojoj se vrši usklađivanje, visina penzije akumulirati kroz vrijednost općeg boda, koji prati rast prosječne bruto plaće u FBiH.
Posebni propisi
Parlament FBiH je u januaru 2026. usvojio zakone koji određenim kategorijama, posebno dobitnicima ratnih priznanja i odličja, omogućavaju povoljnije uslove za odlazak u penziju. Zakoni važe od 1. januara 2026. godine.
Dobitnici ratnih priznanja mogu ostvariti starosnu penziju ako imaju 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života, ili sa 55 godina života i najmanje 20 godina staža.
Penzija se računa po redovnim pravilima, ali ako je obračunati iznos manji od najniže penzije, isplaćuje se najniža garantovana penzija sa svim povećanjima.
Najniža penzija za korisnike koji ostvaruju pravo po ovom propisu, počev od 01.01.2026. godine, iznosi 666,40 KM (573,53 + 4,49 % + 11,2 % = 666,40 KM).
Zakon o izmjenama Zakona o prijevremenom povoljnijem penzionisanju branilaca odbrambeno-oslobodilačkog rata
Pripadnici Oružanih snaga RBiH koji imaju najmanje tri godine priznatog učešća u odbrani BiH i najmanje 20 godina penzijskog staža mogu u starosnu penziju i prije 65. godine. Granica se spušta za onoliko godina koliko im je priznato vrijeme učešća u odbrani. Iznos im je najmanje na nivou najniže penzije, koja od 1. januara 2026. iznosi 666,40 KM. Više nije potreban dokaz da su godinu prije zahtjeva bili na evidenciji službe za zapošljavanje.
Ratni vojni invalidi sa najmanje 60 posto invaliditeta od ranjavanja također mogu ostvariti pravo na penziju u iznosu najniže penzije.
Ako nedostaje staža do punih 40 godina, penzija se umanjuje 2 posto po godini, najviše do 30 posto, ali ne može pasti ispod najniže penzije.
Od 2026. korisnici ove prijevremene povoljnije penzije mogu raditi i istovremeno primati penziju, a oni kojima je ranije bila obustavljena mogu tražiti ponovnu isplatu.
Također je izmijenjen koeficijent za čin kapetana kod pripadnika MUP-a, sa 1,5 na 1,8.
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravima branilaca i članova njihovih porodica
Izmjenama ovog Zakona propisano je da ratni vojni invalidi stiču pravo na starosnu penziju sa 35 godina penzijskog staža bez obzira na godine života ili sa 55 godina života i najmanje 15 godina penzijskog staža, u iznosu najniže penzije isplaćene u decembru 2024. godine, usklađene za sva povećanja.
Ratni vojni invalidi sa utvrđenim statusom od najmanje 20 posto invaliditeta imaju pravo na starosnu penziju ako ispunjavaju uslove u pogledu staža ili godina života i staža, i to u iznosu najniže penzije.
Najniža penzija za ove korisnike, počev od 01.01.2026. godine, iznosi 666,40 KM.
Svu potrebnu stručnu pravnu pomoć u vezi s ovim i drugim pitanjima iz oblasti penzijskog i invalidskog osiguranja moguće je dobiti u administrativnim službama Zavoda.
