Kada se prijavite u hotel, očekujete početak odmora, ali upravo tada možete doći u kontakt s površinama koje tokom dana dodiruje veliki broj ljudi. Iako gosti najčešće prvo razmišljaju o čistoći posteljine i kupatila, stručnjaci upozoravaju da se najveći rizik često krije na mjestima koja gotovo niko ne primjećuje.
Hoteli su puni površina koje koriste ljudi različitih higijenskih navika, zbog čega mogu biti pogodno mjesto za širenje mikroorganizama. Mikrobiolog Jason Tetro, poznat kao “The Germ Guy”, za HuffPost je upozorio da ljudi često ne peru ruke pravilno, a da to još rjeđe rade dok su na odmoru. Kao bakterije koje se lako šire naveo je fekalne bakterije i stafilokok.
Tetro objašnjava da nakon kontakta s bakterijom ili virusom rizik od zaraze postoji oko četiri sata. U tom periodu osoba najčešće dodirne lice, oči ili usta, čime se mikrobi mogu prenijeti na sluznicu i ući u organizam.
Među najrizičnijim površinama u hotelu posebno se izdvaja dugme za prizemlje u liftu. Mikrobiolog Chuck Gerba sa Univerziteta u Arizoni ističe da ga dodiruju gotovo svi gosti koji izlaze iz lifta. Zbog toga, kako kaže, dugmad u liftu pritišće člankom prsta, jer su istraživanja pokazala šta se na njima može zadržati.
Studija koju je vodila Mary Spitzer, dok je bila istraživačica na Univerzitetu u Arizoni, pokazala je da su dugmad lifta za prizemlje među najčešće dodirivanim predmetima koji mogu pomoći širenju zaraznih bolesti u hotelskim predvorjima. Posmatranjem gostiju utvrđeno je da je dugme lifta vrlo često prva površina koju dodirnu kada siđu u predvorje.
Iako se dugme pritisne kratko, to može biti dovoljno za prijenos mikroorganizama. Tetro navodi da virusi gripe i COVID-a na površini dugmadi u liftu mogu ostati aktivni od četiri do osam sati. Ako bolesna osoba kihne ili se zakašlje u ruku, a zatim pritisne dugme, na njemu može ostaviti trag virusa koji druga osoba može pokupiti već kratkim dodirom.
Rizik se ne zaustavlja na liftovima. Stručnjaci upozoravaju da se klice mogu nalaziti i na kvakama, daljinskim upravljačima, prekidačima za svjetlo, budilicima, telefonima i posudama za led. Tetro posebno upozorava da se posude za led vjerovatno ne peru dovoljno temeljito.
Iako se posteljina i peškiri redovno mijenjaju, ukrasni prekrivači i jastuci često se ne peru sedmicama. Zbog kratkog vremena koje osoblje ima za čišćenje sobe, ponekad i manje od pola sata, detaljna dezinfekcija svih predmeta nije uvijek moguća. Daljinski upravljači i telefoni zato se smatraju jednim od najvećih “sakupljača” bakterija u sobama.
Jedno američko istraživanje pokazalo je da je više od 80 posto analiziranih površina u hotelskim sobama sadržavalo fekalne bakterije. Posebno problematične bile su spužve i kolica za čišćenje, što ukazuje na mogućnost prenošenja bakterija iz sobe u sobu. Među rizičnim predmetima navode se i kuhala za vodu, aparati za kafu i fenovi za kosu, na kojima je u nekim analizama pronađeno više bakterija nego na dasci WC školjke.
Rješenja ipak postoje. Za hotele je najvažnije češće i ciljano čišćenje površina koje se najviše dodiruju. Studija Mary Spitzer pokazala je da dezinfekcija predmeta poput ručki na frižiderima i čitača kreditnih kartica značajno smanjuje prisustvo virusa.
Za goste je najvažnije redovno pranje ruku i korištenje dezinfekcijskog sredstva nakon boravka u zajedničkim hotelskim prostorima. Spitzer ističe da je dodirivanje stvari u hotelima gotovo nemoguće izbjeći, ali je važno obratiti pažnju šta radite nakon toga, dodirujete li lice, lice djeteta ili jedete nešto odmah nakon korištenja lifta ili drugih zajedničkih površina.
