Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine ocijenilo je da je godinu na izmaku obilježila odluka o povećanju minimalne plaće, donesena krajem prošle godine, kao i usvajanje Zakona o unutrašnjoj trgovini kojim je uvedena neradna nedjelja.
Predsjednik Udruženje poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine Nihad Imširović izjavio je na konferenciji za novinare u Sarajevu da su nakon znatnog povećanja minimalne plaće poslodavci u realnom sektoru, posebno mikro i mala preduzeća, suočeni s rastom troškova koje teško mogu amortizirati, što je, kako je naveo, već na početku dovelo do otkaza u niskoprofitabilnim djelatnostima i erozije poduzetničke baze.
Imširović je podsjetio da su poslodavci nakon donošenja ove odluke, zajedno sa socijalnim partnerima kroz Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije BiH, inicirali donošenje uredbi s ciljem lakšeg prevazilaženja nastale situacije.
Kako je naveo, te uredbe su i dalje na snazi, a njihovo donošenje rezultiralo je budžetskim intervencijama u iznosu od približno 100 miliona KM, koje su usmjerene na ublažavanje posljedica odluke o minimalnoj plaći i olakšavanje poslovanja privrednih društava.
Govoreći o Zakonu o unutrašnjoj trgovini, Imširović je rekao da je tim zakonom uređen niz ranije otvorenih pitanja, ali da je zabrana rada nedjeljom izazvala najviše kontroverzi.
Prema njegovim riječima, ni struka ni šira javnost još nemaju saglasnost o tom rješenju i njegovim efektima u praksi. Dodao je da, iako su najavljivani i usaglašavani, još uvijek nisu usvojeni zakoni o zaštiti potrošača, kontroli cijena i e-trgovini, te da je potrebno više zajedničkog rada na pitanjima marži, njihovog ograničenja i funkcionisanja, projektu „Zaključane cijene“, radu inspekcija i drugim otvorenim temama.
Kao pozitivan korak istakao je smanjenje doprinosa na plaće sa 41,5 na 35 posto, uz podršku inicijativi da se daljnje smanjenje veže za usvajanje Zakona o fiskalizaciji transakcija.
Imširović je naveo da Udruženje očekuje i usvajanje Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih, kao i Zakona o zapošljavanju stranaca u FBiH, u koje su, kako je rekao, uvrštene brojne preporuke radnih grupa poslodavaca.
Dodao je da prijedlog novog Zakona o radu nije dobio punu podršku Udruženja poslodavaca, te da očekuju da njihove primjedbe, posebno one koje se odnose na uključivanje pauze u radno vrijeme, budu uvažene.
Imširović je poručio da su poslodavci svjesni da planirani iznos minimalne plaće za 2026. godinu nije dovoljan i da radnici očekuju više, ali je naglasio da do rasta plaća i životnog standarda ne može doći isključivo kroz dodatna opterećenja realnog sektora.
Prema njegovim riječima, neophodno je nastaviti fiskalne reforme, značajno smanjiti sivo tržište i sive tokove novca, unaprijediti produktivnost i uskladiti obaveze prema javnom i socijalnom sektoru, kako se ne bi ugrozila stabilnost poslovanja i cijeli ekonomski lanac.
Iz Udruženja poslodavaca FBiH poručeno je da fokus treba ostati na jačanju socijalnog dijaloga, donošenju politika i propisa zasnovanih na objektivnim pokazateljima i specifičnostima domaće ekonomije, te na unapređenju saradnje svih socijalnih partnera, uz naglasak na produktivnost kao ključni preduslov ekonomskog napretka.
