Preminula je Slavenka Drakulić, jedna od najpoznatijih savremenih hrvatskih književnica, autorica i novinarki. Umrla je iznenada u 77. godini, nedugo nakon što je objavila novu knjigu „Zašto nisam naučila kuhati” kod hrvatskog izdavača Frakture.
Drakulić je bila jedna od međunarodno najprepoznatljivijih autorica s prostora bivše Jugoslavije. Njena publicistička i književna djela važna su za razumijevanje tranzicijskog perioda, društvenih promjena i događaja koji su obilježili posljednje četiri decenije.
Karijeru je počela kao novinarka, nakon što je završila studij komparativne književnosti i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pisala je za Start, Danas i NIN, a feminističke teme uvela je u širu javnu raspravu.
Prvu publicističku knjigu „Smrtni grijesi feminizma: Ogledi o mudologiji” objavila je 1984. godine. Tom knjigom otvorila je snažnu i intelektualno poticajnu raspravu s Igorom Mandićem. Prvi roman „Hologrami straha” objavila je tri godine kasnije, a knjiga je imala veliki odjek na području cijele Jugoslavije. Drakulić je tim romanom u savremenu književnost snažno uvela ženski i autobiografski diskurs.
Početkom devedesetih godina, zajedno s Jelenom Lovrić, Radom Iveković, Vesnom Kesić i Dubravkom Ugrešić, bila je meta mizoginog i nacionalističkog napada. U tekstu pod naslovom „Vještice iz Rija”, objavljenom u zagrebačkom listu Globus, prozvane su izdajicama.
Uprkos tome, Drakulić je nastavila graditi značajnu književnu i publicističku karijeru. U narednim godinama objavila je niz važnih knjiga, među kojima su „Kako smo preživjeli”, „Oni ne bi ni mrava zgazili”, „Café Europa”, „The Balkan Express”, „Tijelo njenog tijela”, „Basne o komunizmu” i „Ponovo u kavani Europa”.
Njene tekstove objavljivali su i vodeći svjetski mediji, među kojima su The New York Times, Frankfurter Allgemeine Zeitung, La Repubblica i El Mundo.
Slavenka Drakulić ostala je prepoznatljiva po snažnom autorskom glasu, analizi istočnoevropskog života, svakodnevice i društvenih lomova koji su obilježili prostor bivše Jugoslavije. Njena djela imala su važnu ulogu u predstavljanju ovih tema evropskoj i svjetskoj javnosti.
Tokom života često je pisala i o agresiji na Bosnu i Hercegovinu, uključujući teme silovanja i ratnih zločina, uz jasne kritike na račun presuđenih ratnih zločinaca Ratka Mladića i Radovana Karadžića.
