Na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99, održanoj u Sarajevu, učesnici su upozorili da pitanje državne imovine BiH postaje ključno u borbi za očuvanje suvereniteta i sprečavanje „gruntocida“ – pojave kojom se, kako ističu, pokušavaju realizovati ratni ciljevi kroz pravne i administrativne procese. Tema sesije bila je „Da li će genocid završiti gruntocidom?!“, a naglašeno je da Bosna i Hercegovina mora istrajati na vladavini prava kako bi spriječila pokušaje rušenja ustavnog poretka države.
Predsjednik Kruga 99, Adil Kulenović, podsjetio je da je pojam „gruntocid“ u javni diskurs uveo pravni ekspert Muharem Cero, te ga definisao kao „završnu ovjeru počinjenog i presuđenog genocida“, odnosno kao pokušaj da se kroz kontrolu nad teritorijom i imovinom potvrde ratni ciljevi i trajno promijeni karakter države.
„Rješenje državne imovine postalo je najvažniji sadržaj poslijeratnih konflikata u BiH. Ne prijeti Dodik tek tako secesijom ako se pokuša ‘oduzeti’ imovina RS-u. To je stvarni front na kojem se žele ostvariti ciljevi rata i ključna tačka pokušaja rušenja suvereniteta BiH“, istakao je Kulenović, dodajući da bi „trajna uzurpacija državne imovine od entiteta RS značila faktičko ostvarenje državnosti unutar BiH“.
Kulenović je upozorio i na „sofisticirane oblike nastavka agresije kroz zakone i administraciju“, poručivši da „genocid nije poništen, već da njegovi politički ciljevi žive u mirnodopskom ruhu“.
„‘Gruntocid’ precizno opisuje pokušaj da se putem papira i katastra ostvare ratni i ekspanzionistički ciljevi“, kazao je.
On je upozorio i na „popuštanje međunarodne zajednice pred ucjenama i kratkoročnim interesima“, što bi, kako je rekao, moglo dovesti do toga da „genocid bude ovjeren gruntocidom“.
„Naš zadatak je da se to ne dogodi. Gruntocid ne smije postati presuda državnosti BiH“, zaključio je Kulenović.
Pravni ekspert Muharem Cero ocijenio je da aktuelna dinamika oko državne imovine nije slučajna i da postoje jasne namjere da se to pitanje ‘konačno riješi’. Istakao je da je visoki predstavnik Christian Schmidt u svom izvještaju Savjetu sigurnosti UN-a značajan dio posvetio temi državne imovine, ali bez konkretnih poteza.
„Schmidt vrlo sofisticirano ukazuje da Federacija BiH trpi zbog ograničenja koje nameće zabrana raspolaganja državnom imovinom, ali ne pokreće zakonske postupke niti sankcije za neprovođenje odluka Ustavnog suda“, kazao je Cero.
Diplomata i publicista Fuad Đidić, koji je također učestvovao u sesiji, ocijenio je da su zakočeni euroatlantski procesi i isključenje civilnog društva iz odlučivanja doveli do slabljenja demokratije i disfunkcionalnosti države.
„Najava domaćih rješenja u govoru američke predstavnice u UN-u otvara prostor za aktivnije uključivanje građanskih organizacija i akademske zajednice“, rekao je Đidić.
Prema njegovim riječima, Vašington „najavljuje novu politiku funkcionalne stabilnosti, nasuprot dosadašnjoj stabilokratiji koja nije donijela prosperitet ni BiH ni regionu“.
Upozorio je i da stabilnost zemlje ugrožavaju „strani uticaji, posebno ruski kroz koncept ‘srpskog sveta’, uz podršku Srbije, Hrvatske i Mađarske, kao i političko djelovanje Milorada Dodika i Dragana Čovića“.
„Novi američki pristup, zasnovan na vladavini prava i ustavnog poretka, mogao bi dugoročno stabilizovati BiH i region“, zaključio je Đidić.
