Lovci iz Evrope, koji više nisu imali volje da pucaju samo na jelene, srne i divlje svinje, navodno su plaćali do 100.000 eura za ubistvo čovjeka, pišu mediji na njemačkom jeziku uz detalje o “snajper-turistima”, prenosi Deutche Welle.
„Ono što je Ezio Gavazzeni sakupio kroz svjedočenja i materijal je da se čovjeku zaledi krv u žilama: 1993. i 1994. godine je više od stotinu stranih lovaca navodno plaćalo između 80.000 i 100.000 eura za odstrijel čovjeka”, piše Dominik Straub za njemački list Tagesspiegel.
Prema istraživanjima italijanskog pisca i novinara Gavazzenija, tu priliku pružala im je srpska služba bezbjednosti. „Ona je tokom opsade Sarajeva u brdima oko bosanske prijestolnice organizovala prave ljudske safarije. Posebno jeziv detalj: ako je žrtva bilo dijete, cijena za „odstrijel” bila je još viša”, navodi Tagesspiegel.
“Prema navodima Gavazzenija, među učesnicima ljudskih safarija nalazilo se najmanje pet italijanskih državljana. Tužilac Gobbis zasad nije konkretno naveo imena osumnjičenih. Tokom opsade Sarajeva od strane zločinačkog režima Slobodana Miloševića, između 1992. i 1996. godine ubijeno je više od 11.000 civila; oko 1.000 njih su bile žrtve snajperista u zloglasnoj snajper-aleji „Sniper Alley”, širokom bulevaru na brisanom prostoru, gdje su ljudi bili izloženi stalnoj prijetnji”, dodaje Tagesspiegel.
Autor teksta primjećuje kako je glavni svjedok Gavazzenija bivši agent bosanske obavještajne službe po imenu Edin Subašić. On tvrdi da je 1993. obavijestio tadašnju italijansku vojnu obavještajnu službu SISMI o „safarijima” i učešću Italijana.
U dosijeu se nalazi i Subašićevo pismo Gavazzeniju, u kojem daje opis i psihološki profil turista-snajperista: „Radilo se o strastvenim lovcima koji su već prošli sve vrste legalnih safarija i koji su tražili dodatni adrenalin u vidu ljudskog trofeja. To su osobe koje vole oružje, a istovremeno su psihopate (…). To su sve bogati i vjerovatno uticajni ljudi (…). Imaju novac i politički uticaj da se zaštite od eventualnih istraga.”
Gavazzeni tvrdi da poznaje neka imena vikend-snajperista; jedan od njih navodno je vlasnik privatne klinike. Većina, kako dodaje, gaji desničarske i ekstremno desničarske stavove.
“Koliko su vjerodostojne sve ove izjave i dokumenti, koje je Gavazzeni predao tužiocu, pokazat će istraga. Prema izjavama Subašića, odgovarajući spisi, koji postoje u BiH, klasifikovani su kao „tajni” i nedostupni, zaključuje Tagesspiegel.
U tekstu istog autora za austrijski Standard koji je objavljen dan ranije navodi se i detalj po kojem bivši obavještajac Edin Subašić tvrdi da je on lično 1993. godine tadašnji italijanski vojni obavještajni servis SISMI obavijestio o “safarijima na ljude” i učešću Italijana u njima. Dva do tri mjeseca kasnije, što je već bilo tokom 1994. godine, SISMI je navodno odgovorio: “Otkrili smo da safariji polaze iz Trsta. To smo spriječili i sada više nema safarija”. “Do sada je nepoznato da li je zaista postojao takav dopis italijanske obavještajne službe upućen bosanskoj obavještajnoj službi, u kojem italijanski agenti objašnjavaju da je “safari” okončan. Za sada je jedino sigurno da priča o snajperskom turizmu na brdima oko Sarajeva nije nova. Milanski Corriere della Sera je još 1995. godine – dakle, tokom opsade grada – pisao o tom fenomenu, pod naslovom “Odmor u Bosni, pucanje uključeno”, piše Standard.
Žestoke reakcije među bosanskim Srbima
Švajcarski list Neue Zuercher Zeitung (NZZ) navodi kako je Gavazzeni izjavio za list Repubblica, da se ovom temom bavi već duže vrijeme i da mu je podsticaj da krene dublje istraživati i pronađe svjedoke dao dokumentarni film „Sarajevo Safari” slovenačkog režisera Mirana Zupaniča, objavljen 2022.
“Zupaničev film izazvao je žestoke reakcije među bosanskim Srbima – ratnim veteranima, koji su tvrdili da je dokumentarac zasnovan na lažima.
Gavazzeni, međutim, tvrdi da posjeduje “brojne dokaze” i da se sve zaista dogodilo. Bilo ih je mnogo koji su pucali na ljude – “Nijemaca, Francuza, Engleza, ljudi sa Zapada”, rekao je za britanski Guardian. Dodaje i da je “uznemirio pola Evrope” i analizirao bosanske i italijanske izvore, uključujući one iz obavještajnih krugova. Od srpske strane, kaže, nije dobio ništa: “Srbi sve smatraju urbanom legendom, izmišljotinom””, navodi NZZ.
Švajcarski list dalje piše da su se još 2007. pojavili tragovi da je tokom rata u Bosni zaista dolazilo do takvih “safarija”. Tokom procesa jugoslavenskim ratnim zločinacima u Hagu, jedan američki vatrogasac, koji je kao dobrovoljac boravio u Sarajevu i svjedočio pred Tribunalom, govorio je o stranim snajperistima.
„Smatra se da je upravo on prvi upotrijebio izraz ‚snajper-turisti‘ i govorio o monstruoznim metodama, koje su im se pripisivale. Italijanski mediji ovih dana prenose njegove izjave, koje je dao pred Haškim tribunalom. Prema zapisniku saslušanja, iz kojeg citira list Avvenire, neki od snajperista birali su najranjivije mete: djecu ili djevojčice. “Bog zna zašto”, rekao je vatrogasac prema zapisniku. “Kada gađate civile, posebno porodice – bilo muslimanske ili ne – ubistvo djeteta ima razorni učinak na cijelu porodicu””, navodi NZZ.
“Izjave ovog Amerikanca mogle bi biti ključne za nastavak istrage u Milanu. Prema članku objavljenom u listu Avvenire, tužilaštvo je već zatražilo dostavu haških dokumenata.
Važnu ulogu mogla bi imati i prijava koju je bivša gradonačelnica Sarajeva, Benjamina Karić, podnijela 2022. u Bosni i Hercegovini. I ona se pozivala na Zupaničev film. Karić je u međuvremenu svoju dokumentaciju proslijedila milanskom tužilaštvu i spremna je pomoći u istrazi. “Pustimo tužioce iz Milana i Sarajeva da rade svoj posao”, rekla je Karić za Repubblicu”, prenosi Neue Zuercher Zeitung (NZZ).
