„Teorija mrtvog interneta“ ponovo u centru pažnje nakon komentara direktora OpenAI-ja.
Internet je prepun teorija zavjere koje se brzo razotkriju, ali neke opstaju duže vrijeme. Među njima je i tzv. „teorija mrtvog interneta“, koja tvrdi da većinu sadržaja i interakcija na mreži ne stvaraju stvarni ljudi, nego računari i botovi. Ova teorija ponovo je aktuelizirana nakon nedavnih komentara Sama Altmana, izvršnog direktora kompanije OpenAI.
Zagovornici ukazuju da je dovoljno pogledati društvenu mrežu X (nekadašnji Twitter), gdje se lako može primijetiti veliki broj botova i računa čiji jezik djeluje neprirodno i robotski.
Promjena stava Sama Altmana
Altman je ranije odbacivao ovu teoriju, no nedavno je priznao da na mreži X „sada zaista postoji mnogo računa koje vode veliki jezični modeli“. Njegova objava izazvala je niz reakcija i otvorila raspravu o budućnosti interneta i digitalnog prostora.
Šta su veliki jezični modeli?
Veliki jezični modeli (LLM) predstavljaju tehnologiju koja stoji iza programa poput ChatGPT-a. Riječ je o sistemima obučenim na ogromnim količinama tekstova prikupljenih s interneta, što im omogućava da prepoznaju i interpretiraju ljudski jezik i složene podatke.
Njihova primjena nije ograničena samo na generativnu umjetnu inteligenciju, već se koriste i u istraživanju DNK, analizi sentimenta, korisničkoj podršci i internet pretraživanju.
Potencijalni rizici
Iako se umjetna inteligencija često prikazuje kao tehnologija budućnosti, stručnjaci upozoravaju i na moguće negativne posljedice. Nedavno istraživanje pokazalo je da pretjerana upotreba AI-ja može uticati na razvoj mozga kod djece.
Autorica studije Nataliya Kosmyna naglasila je da bi prerano uvođenje tehnologija poput GPT-a u obrazovni sistem moglo imati štetne posljedice. „Mozgovi u razvoju su pod najvećim rizikom“, poručila je Kosmyna, pozivajući na oprez dok se ne urade detaljnija istraživanja.
