Tunel spasa prije 33 godine povezao je opkoljeno Sarajevo s ostatkom slobodne teritorije Bosne i Hercegovine i postao simbol otpora, opstanka i borbe za život njegovih stanovnika.
Ključni trenutak dogodio se u noći 30. jula 1993. godine, kada su se ispod piste Sarajevskog aerodroma susreli kopači koji su tunelsku cijev kopali s dvije suprotne strane, iz pravca Dobrinje i Butmira.
Godišnjica prokopavanja sarajevskog ratnog Tunela D–B obilježava se 31. jula, u skladu sa zvaničnim kalendarom značajnih datuma u Kantonu Sarajevo.
Rukovanje dvojice kopača nakon spajanja tunelskih pravaca označilo je trenutak kada je Sarajevo, nakon mjeseci potpune blokade, dobilo vezu s ostatkom zemlje i svijeta.
Tunel spasa bio jedina veza opkoljenog Sarajeva
Izgradnja tunela počela je u januaru 1993. godine, u izuzetno teškim ratnim uslovima i bez odgovarajuće mehanizacije. Oko 300 ljudi radilo je u tri smjene, svakog dana i pod stalnom opasnošću od granatiranja i snajperske vatre.
Prokopano je približno 800 metara tunela, koji je omogućio prolazak ljudi, hrane, lijekova, medicinske i humanitarne pomoći, opreme i drugih sredstava neophodnih za opstanak grada.
Kroz Tunel spasa svakodnevno su prolazili civili, ranjenici, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine i ljudi koji su u grad donosili pomoć, informacije i poruke izvan opkoljenog Sarajeva.
Tunel D–B ostao je jedina pouzdana veza grada s ostatkom slobodne teritorije sve do završetka opsade Sarajeva 1996. godine.
Tokom 1.425 dana opsade upravo je ovaj prolaz imao presudnu ulogu u snabdijevanju stanovništva i održavanju veze između Sarajeva i drugih dijelova Bosne i Hercegovine.
Tunel danas čuva uspomenu na njegove graditelje, borce, civile i sve one koji su dali život u odbrani Sarajeva.
Memorijalni centar pokreće ciklus predavanja
Tunel spasa danas je jedan od najposjećenijih spomeničkih kompleksa u Bosni i Hercegovini. Lokalitetom upravlja Memorijalni centar Sarajevo, koji bilježi kontinuiran rast broja domaćih i stranih posjetilaca.
Poseban interes pokazuju turisti iz Turske, arapskih zemalja, Kine, Južne Koreje, evropskih država i zemalja regiona.
Tunel posjećuju i učenici u okviru programa „Škola kulture sjećanja“, kao i učesnici međunarodnih ljetnih škola, akademskih seminara i drugih edukativnih programa.
Povodom 33. godišnjice Memorijalni centar Sarajevo pokreće javni ciklus predavanja pod nazivom „Sarajevo 1992–1996: Opsada – Otpor – Naslijeđe“.
Cilj programa je kroz razgovore s neposrednim učesnicima događaja, istraživačima, naučnicima i svjedocima vremena sačuvati autentična svjedočanstva o opsadi i odbrani Sarajeva.
Prvo predavanje pod nazivom „30–31. juli 1993. – Noć koja je spojila grad sa ostatkom svijeta“ bit će održano u četvrtak, 30. jula, u 20 sati u Memorijalnom centru Sarajevo na Kovačima.
Tokom predavanja bit će predstavljena uloga Tunela spasa u povezivanju Sarajeva sa slobodnom teritorijom, dopremanju humanitarne pomoći i medicinskih sredstava te pružanju podrške stanovništvu koje je živjelo pod opsadom.
U programu će učestvovati istraživačica Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Meldijana Arnaut Haseljić, profesorica bosanskog jezika i književnosti Indira Buljubašić, pripadnik Armije RBiH i komandir Vojne policije na Tunelu spasa Sead Lagumdžić Zenga te Irfan Gazdić iz Memorijalnog centra Sarajevo.
