Dolaskom jeseni dani postaju kraći, temperature niže, a boravak na otvorenom često zamjenjujemo sjedenjem u kući. Istovremeno, mnogima raste želja za toplom i kaloričnijom hranom. Istraživanja pokazuju da hladniji dio godine može biti period povećanog rizika od dobijanja kilograma, posebno zbog promjena u fizičkoj aktivnosti i prehrambenim navikama.
Jedno od poznatijih istraživanja o sezonskim promjenama tjelesne težine objavljeno je 2000. godine u časopisu New England Journal of Medicine. Naučnici su pratili 195 odraslih osoba i mjerili njihovu težinu u nekoliko navrata, od kraja septembra do marta.
Rezultati su pokazali da su ispitanici tokom prazničnog perioda u prosjeku dobili 0,37 kilograma, dok su u martu bili prosječno 0,48 kilograma teži nego u septembru. Istraživači su naveli da se taj višak kod mnogih nije izgubio ni tokom proljeća i ljeta. Ispitanici su pritom procjenjivali da su dobili znatno više kilograma nego što su pokazala mjerenja.
Manje kretanja, više vremena provedenog u zatvorenom
Jedan od razloga sezonskog povećanja tjelesne težine jeste smanjena fizička aktivnost. Hladno vrijeme i kraći dani mogu otežati šetnje i boravak na otvorenom, dok se više vremena provodi sjedeći.
Pregledi ranijih istraživanja, navedeni u australskoj studiji objavljenoj u časopisu JAMA Network Open, ukazuju na to da se ljudi tokom ljeta više kreću, a zimi više sjede. Kao periodi povećanog rizika za dobijanje kilograma izdvajaju se i praznici te vikendi, kada se mijenjaju svakodnevne rutine.
U istraživanju američkog Nacionalnog instituta za zdravlje djece i ljudski razvoj najviše su se udebljali ispitanici koji su naveli da su bili manje fizički aktivni ili da su osjećali veću glad.
Kako manjak dnevne svjetlosti utiče na apetit
Kraći dani mogu uticati i na raspoloženje, a kod nekih ljudi i na prehrambene navike. Nacionalni institut za mentalno zdravlje SAD-a među simptomima sezonskog afektivnog poremećaja navodi povećan apetit i izraženiju želju za hranom bogatom ugljikohidratima, što može doprinijeti povećanju tjelesne težine.
Prema informacijama klinike Mayo, uzrok sezonskog afektivnog poremećaja nije u potpunosti razjašnjen, ali smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti tokom jeseni i zime može imati ulogu u njegovoj pojavi. Istraživanja na osobama s ovim poremećajem povezala su zimske depresivne simptome s pojačanim apetitom, većim unosom kalorija i izraženijom željom za ugljikohidratima.
To, međutim, ne znači da će se svaka osoba tokom jeseni udebljati. Promjene zavise od više faktora, uključujući navike u ishrani, nivo fizičke aktivnosti i individualno zdravstveno stanje.
Šta može pomoći u sprečavanju viška kilograma
Redovno kretanje može pomoći u održavanju tjelesne težine i tokom hladnijih mjeseci. Šetnje kada vremenski uslovi to dopuštaju, vježbanje kod kuće i druge aktivnosti prilagođene mogućnostima mogu nadoknaditi dio smanjenog kretanja.
Korisno je obratiti pažnju i na prehrambene navike, posebno na učestalost grickanja i veličinu porcija. Planiranje obroka i praćenje promjena tjelesne težine mogu pomoći da se eventualni porast primijeti na vrijeme.
Istraživanja ukazuju na to da je fizička aktivnost povezana s manjim sezonskim porastom težine. Iako ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima, održavanje redovne rutine kretanja i uravnotežene ishrane može pomoći da se jesen i zima dočekaju bez značajnijih promjena tjelesne težine.
