Spasovdan, ili Vaznesenje Hristovo, jedan je od najznačajnijih hrišćanskih praznika, ali mnogi i dalje ne znaju šta se tog dana zapravo obilježava, zbog čega se ne spava preko dana?
Slavi se 40 dana nakon Vaskrsa, kada se, prema hrišćanskom vjerovanju, vaskrsli Hristos uznio na nebo, završio svoju zemaljsku misiju i poslao učenike da šire Jevanđelje.
„Idite po svemu svijetu…“
Na Spasovdan, dok su učenici sjedili za trpezom, Hristos im se još jednom ukazao i poručio:
„Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje – biće osuđen.“
Najavio im je dolazak Duha Svetog i zapovjedio da ostanu u Jerusalimu dok im ne siđe Duh Utješitelj. Upravo zato praznik nosi naziv Spasovdan – dan spasenja.
Običaji koji su se prenosili generacijama
Pored vjerskog značaja, Spasovdan je bogat narodnim običajima:
Ne spava se preko dana – da se ne bi drijemalo cijele godine, ne pije se mlijeko od Nove godine do Spasovdana, muškarci se ne briju, žene se ne umivaju, djeca se ne kupaju, uoči praznika, žene su običavale da noće na groblju vjerujući da se tada javljaju duše pokojnika.
U narodu se praznik vezivao i za božanstvo Spasa, zaštitnika usjeva, koji štiti polja od nevremena. Narod se obraćao molitvom:
„Sveti Spase – spasi duše naše!“
Spasovdan poziva na univerzalne poruke nade, zajedništva i vjere.
