U Tuzli je danas održana manifestacija povodom 30 godina od genocida nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica, zločina koji je obilježio historiju Evrope i ostavio neizbrisiv trag u kolektivnom pamćenju naroda Bosne i Hercegovine.
Direktor Muzeja istočne Bosne Ljubiša Veljković istakao je da je cilj ove manifestacije, osim sjećanja na žrtve, i isticanje snage i uspjeha preživjelih, koji su, uprkos tragediji koju su prošli, danas cijenjeni i uspješni ljudi, dokaz da kultura sjećanja živi kroz njihovu borbu.
„Ovog puta za jubilarnih 30 godina odlučili smo se na malo drugačiji pristup. Učesnici panel diskusije su prije svega osobe koje su na neki način preživjeli tragediju u Srebrenici ali isto tako to su uspješne priče koje mi želimo danas da plasiramo da pokažemo kako su ti ljudi uprkos tome što su prošli uspjeli u životu i to je poruka. Ova tema je živa i živjet će i ti ljudi su na neki način svojom borbom dokazali i opstali od onog što je nažalost bilo pokušano da se uradi prije 30 godina“, rekao je Ljubiša Veljković, direktor JU Muzej istočna Bosna.
Uskoro će se navršiti punih trideset godina od genocida u Srebrenici. Sjećanja još žive a bol ne prolazi. Ključnu ulogu u očuvanju istine o stradanju Bošnjaka imali su mediji i to kroz izvještavanje i dokumentovanje tragedije. Upravo to je jedan od načina kako bi nove generacije razumjele težinu i vrijednost istine.
„Kada govorimo o medijima, mislim da u ovih 30 godina su mediji jasno pokazali kolika je važnosti i kolika je njihova uloga i mislim da su svi mediji na svojstven način pokazali da su na pravi način informisali, dokumentovali sve ono što se dešavalo protekloga rata, odnosno prije 30 godina u Podrinju, odnosno Srebrenici“, rekla je Edina Mateljić, novinarka RTVTK.
Kroz kulturu sjećanja, izložbe, razgovore i svjedočanstva preživjelih, priča o Srebrenici uvijek će živjeti i podsjećati da se genocid nikada ne smije zaboraviti.
„Namjerno sam uradio taj treći dio da tako kažem izložbe da ne bi izložba završila samo s onim tragičnim događajima, već ovih pet, šest djece srebreničke su na neki način svjetlo ne na kraju tunela nego nakon svih tih mračnih događaja koji su se desili. I nisu samo njih šestoro, nego je njih šestoro za koje smo znali da su uspješni a da su u našoj blizini a bezbroj je takvih primjera. Primjera koji su garant da kultura sjećanja na ono što se desilo u Srebrenici u BiH živi kroz njihovu edukaciju, školovanje i kroz njihovo djelovanje kao univerzitetskih profesora, ministara, doktora medicine itd..“, naveo je Nermin Ibrić, viši kustos historičar i autor izložbe.
Sudionici su podsjetili da se istina o Srebrenici mora čuvati i da je na svima odgovornost da spriječe zaborav, kako se zločini poput ovog nikada više ne bi ponovili.
„Mislim da se svi oni koji su preživjeli genocid u Srebrenici po osjećaju u najmanju ruku čudno zato što imamo osjećaj neke tuge, bijesa i ljutnje a možda malo i radosti jer smo preživjeli ali to je najmanja doza. Vrlo teško je definisati stanje u kojem se bilo ko ko je preživio Srebrenicu danas osjeća i evo koliko godina je prošlo mi moramo govoriti o tome i nikada ne smijemo prestati“, izjavila je Senada Dizdarević, ministrica za boračka pitanja TK.
Vlada TK donijela je ranije Odluku o utvrđivanju Kalendara aktivnosti u institucijama Tuzlanskog kantona, a kojom se bliže određuju aktivnosti sa naznačenim datumom odnosno periodom odvijanja aktivnosti, opisom aktivnosti odnosno događaja, izvorom finansiranja, nosiocem ili nosiocima aktivnosti i načinom obilježavanja genocida u Srebrenici.
Sastavni dio Uredbe je i Kalendar kojim su, osim kontinuiranih aktivnosti koje nemaju tačno preciziran datum izvršavanja, nego se njihovo provođenje odnosi na cjelogodišnji period, precizirane posebne aktivnosti i događaji koji počinju tokom mjeseca aprila posjetama učenika osnovnih i srednjih škola sa područja Tuzlanskog kantona Memorijalnom centru u Potočarima i završavaju početkom oktobra kada se obilježava godišnjica postojanja Memorijalnog centra.
„Muzej čuva arhivsku građu i čuvat će je i kada mi ne budemo ovdje zbog toga je bitno da na ovaj način sva arhivska građa koja je skupljena i koja će se skupljati bude dostupna na panel diskusijama i izložba jer nešto što se desilo ne smije da se zaboravi“, smatra Žarko Vujović, predsjedavajući Skupštine TK.
Manifestacija je okupila preživjele, predstavnike institucija, medija i građane koji su se prisjetili stradanja hiljada Bošnjaka u julu 1995. godine.
