Plivanje je jedan od najzdravijih oblika rekreacije, naročito tokom ljetnih mjeseci. Povoljno djeluje na srce, pluća i cjelokupnu kondiciju organizma. Ipak, stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) upozoravaju da uživanje u vodi, bilo na bazenu ili u prirodi, može brzo prerasti u zdravstveni rizik ako se zanemare osnovna pravila sigurnosti i higijene.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje i dalje spada među vodeće uzroke smrtnosti, pri čemu su djeca najugroženija. Najveći broj nesreća dešava se kada nadzor odraslih izostane „samo na trenutak“.
Kod odraslih, rizik raste zbog kombinacije alkohola, nepažnje i nepromišljenih skokova u vodu. – U takvim situacijama nisu rijetke povrede glave, kičme i udova – ističe dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.
Nagli ulazak u hladnu vodu, bez prethodnog privikavanja, može izazvati šok organizma, pa čak i gubitak svijesti. Zbog toga se savjetuje postupno ulaziti u vodu, posebno nakon dužeg izlaganja suncu.
Na javnim bazenima obavezan je nadzor spasilaca, dok se u privatnim dvorištima i montažnim bazenima preporučuje stalna prisutnost odraslih, naročito kada su djeca u vodi. Važno je podsjetiti da se dijete može utopiti i u vodi dubine od svega nekoliko centimetara.
Kada je riječ o higijenskim uslovima, voda u bazenu mora biti bistra, bez mirisa i boje, te zdravstveno ispravna – bez prisustva štetnih mikroorganizama ili hemikalija. Njeno redovno hlorisanje i mikrobiološke analize odgovornost su upravitelja, ali i korisnika.
Zagađenje bazena najčešće potiče iz okoline, ali i od samih kupača. Zbog toga se preporučuje tuširanje toplom vodom i sapunom prije ulaska u vodu, kao i dezinfekcija stopala. Djeca bi trebala koristiti posebno odvojene, manje bazene kako bi se u slučaju kontaminacije voda mogla lakše zamijeniti.
– Bazen ne bi trebale koristiti osobe sa zaraznim oboljenjima, naročito crijevnim infekcijama, kao ni oni sa otvorenim ranama, osipima, pirsinzima ili svježim iritacijama nakon depilacije – dodaje dr. Durmišević.
Zatvoreni bazeni, zbog visoke temperature i vlažnosti, mogu pogodovati širenju infekcija disajnih puteva, zbog čega je efikasna ventilacija od posebne važnosti.
Poseban izazov predstavljaju montažni bazeni, koji su sve popularniji zbog jednostavne upotrebe, posebno za djecu. Međutim, često se zanemaruju pravila održavanja. Vodu u njima treba redovno mijenjati, dezinfikovati, a nakon svake upotrebe bazen isprazniti i temeljno očistiti.
Ljetna rekreacija podrazumijeva i izlaganje suncu, što može dovesti do dehidracije, sunčanice i toplotnog udara. Iz INZ-a savjetuju redovan unos tečnosti, boravak u hladu i korištenje zaštitnih krema s visokim SPF faktorom. Prirodna hladovina je najefikasnija zaštita, ali pomažu i šeširi, lagana odjeća i suncobrani.
Dugotrajno izlaganje UV zračenju povećava rizik od kožnih oboljenja, uključujući i maligni melanom, pa se savjetuje posebna pažnja djeci i osobama svijetle puti.
Plivanje i boravak u vodi mogu biti saveznici zdravlja, ali samo uz dosljedno pridržavanje pravila sigurnosti i higijene. Ljetni odmor treba biti uživanje, a ne povod za zdravstvene komplikacije, poručuju iz INZ-a.
