Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, rekao je da je danas u ime pravnog tima, kao punomoćnik, podnio žalbu Sudu BiH protiv odluke Centralne izborne komisije BiH od 6. augusta o prestanku mandata predsjednika RS Miloradu Dodiku.
Bubić je naglasio da u ovom slučaju krivično pravo i odluka CIK-a služe kao „instrumenti političkog pritiska“.
„Birači nisu ovce, istina je u biračkoj kutiji, pa se postupci koji poništavaju volju građana, i ne podržavaju vladavini prava, trebaju napadati svim raspoloživim pravnim sredstvima“, poručio je Bubić za medije iz manjeg bh. entiteta.
Pisanu izjavu advokata prenose mediji iz RS-a, a ona počinje osporavanjem retroaktivne primjene odluke CIK-a.
U žalbi se navodi da je prestanak mandata određen sa datumom 12. juna, iako je odluka donesena 6. augusta. Priroda ustavnog mandata predsjednika RS, te aktivnosti koje su se odvijale u periodu od 12. juna do 4. augusta, dana uručenja drugostepene presude, prema Bubiću su proizvele niz pravnih posljedica.
Prema navodima žalbe, zanemarena je izvršnost odluke krivičnog suda u korist pravosnažnosti, što se ne spominje u dispozitivu i obrazloženju odluke CIK-a. Odredba člana 115 KZ BiH, iako in abstracto na mjestu, ne može, smatra pravni tim, biti osnov za retroaktivnu primjenu osporenog akta.
Sljedeći argument odnosi se na članicu CIK-a Vanju Bjelica-Prutina, koja je u parničnom sporu sa Miloradom Dodikom. U žalbi se tvrdi da zbog aktuelnog spora postoji neprijateljsko raspoloženje prema Dodiku, te da se trebala izuzeti iz odlučivanja u skladu sa članovima 35 i 36 Zakona o upravnom postupku BiH.
Bubić podsjeća da parnični postupak nije pokrenuo Dodik, nego sama Bjelica-Prutina, te da je razlog za izuzeće stvaran i proizveden voljom člana CIK-a.
Dalje se navodi i pristrasnost međunarodnog visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji, kako se tvrdi, lično i politički djeluje protiv Dodika, kao i pojedinih sudija koji su ranije iznosili negativne stavove o njemu.
U završnici žalbe, advokat Bubić naglašava da je prestanak mandata utvrđen na način suprotan Ustavu RS, koji jasno propisuje da mandat predsjednika može prestati samo ostavkom ili opozivom.
„Niti je etički, ni zakonito na ovakav način supstituirati volju većinskog izbornog korpusa koji drži do slobode naroda i građana, ne podaništva nekom strancu i pratećim centrima moći“, stoji u žalbi.
