Protekla godina u Bosni i Hercegovini ostat će upamćena kao jedna od najdinamičnijih i najtežih u posljednjoj deceniji. Počela je ekonomskom odlukom koja je snažno odjeknula u javnosti, minimalna plata u Federaciji BiH povećana je na 1.000 KM, što su sindikati pozdravili kao historijski iskorak, dok su poslodavci upozoravali na moguće negativne posljedice po privredu. Ova mjera otvorila je dugotrajnu raspravu o održivosti ekonomskog sistema i standardu građana.
Nezadovoljstvo rastom cijena kulminiralo je početkom godine, kada su građani širom zemlje organizovali bojkot trgovačkih lanaca. Akcija, započeta na društvenim mrežama, prerasla je u jedan od rijetkih primjera masovnog građanskog aktivizma u BiH, pokazavši da javni pritisak može uticati na tržišne prilike.
Godinu su obilježile i tragedije koje su šokirale javnost. U Brčkom je u februaru otkrivena kuća u kojoj je boravilo 31 dijete u nehumanim uslovima, što je otvorilo pitanje funkcionisanja sistema socijalne zaštite. Krajem godine, požar u Domu penzionera u Tuzli, u kojem je stradalo 17 osoba, dodatno je ogolio slabosti institucija zaduženih za brigu o najranjivijima.
Posebno emotivan trenutak bila je 30. godišnjica genocida u Srebrenici. Hiljade ljudi okupile su se u Potočarima kako bi odale počast žrtvama, dok su poruke međunarodne zajednice još jednom upozorile na opasnost negiranja zločina i potrebu očuvanja istine.
Medijska scena doživjela je snažan udar. Dok je BHRT nastavio raditi pod teškim finansijskim pritiscima, gašenje Al Jazeere Balkans označilo je kraj jedne važne regionalne medijske priče i dodatno otvorilo pitanje opstanka profesionalnog novinarstva u zemlji.
Kulturnu javnost potresla je smrt muzičke legende Halida Bešlića, čiji je odlazak simbolično označio kraj jedne epohe bosanskohercegovačke muzičke scene. Njegove pjesme i dalje ostaju dio kolektivnog pamćenja generacija.
Na političkom planu, godinu su obilježili prijevremeni izbori u Republici Srpskoj, dolazak Frontexa na granice BiH, presude međunarodnih sudova, kao i obilježavanje 30 godina Dejtonskog sporazuma. Istovremeno, evropski put zemlje ostao je blokiran, bez otvaranja pregovora s Evropskom unijom, uprkos formalno usvojenim reformskim dokumentima.
2025. završena je s više otvorenih pitanja nego odgovora, ostavljajući Bosnu i Hercegovinu pred izazovima koji će oblikovati njen društveni i politički pravac u godinama koje dolaze.
