Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH na vanrednoj sjednici usvojio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o gasovodu Južna plinska interkonekcija između BiH i Hrvatske. To je bila jedina tačka dnevnog reda, a o istom prijedlogu za sedam dana trebalo bi da se izjasni i Dom naroda Parlamenta FBiH.
Ukoliko zakon dobije podršku i u Domu naroda, naredni korak u realizaciji projekta trebalo bi da bude potpisivanje međudržavnog sporazuma Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koje se očekuje krajem aprila u Dubrovniku.
Rasprava u Predstavničkom domu trajala je gotovo šest sati, uz više pauza tokom kojih su zastupnici i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić pokušavali usaglasiti amandman kojim bi se dodatno zaštitila državna imovina. Ipak, Vlada FBiH na kraju nije prihvatila nijedan amandman. Za usvajanje zakona glasalo je 79 zastupnika, jedan je bio protiv, dok su dva bila suzdržana.
Prijedlog izmjena i dopuna zakona u parlamentarnu proceduru uputila je Vlada FBiH po hitnom postupku, nakon što je tekst prethodno razmatran na nivou ministarstava i radne grupe koja je radila na njegovoj pripremi.
Novim izmjenama u projekat se uvodi američki investitor, kompanija AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo, koja je u potpunom vlasništvu američke firme AAFS Infrastructure and Energy LLC, dok se istovremeno BH Gas isključuje iz nadležnosti nad ovim gasovodom.
Ministar Lakić je naveo da su, osim osnovne trase, predviđeni i odvojci prema Grudama, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Čapljini, kao i novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
S druge strane, iz Aarhus centra u BiH i organizacije CEE Bankwatch Network upozorili su da bi zakon trebalo povući iz hitne procedure, navodeći da je štetan za Federaciju BiH i njene građane te da ostavlja prostor za pogodovanje investitoru za kojeg tvrde da nema relevantno iskustvo. Iz tih organizacija također ističu da javnosti nisu predočeni jasni podaci o troškovima projekta, kao ni precizno definisane obaveze i prava investitora.
