U Federaciji Bosne i Hercegovine uskoro bi se pred Vladom mogao naći prednacrt zakona kojim bi prvi put bio uređen pravni status zajednica osoba istog spola.
Dokument je rezultat osmomjesečnog rada međuresorne radne grupe, a prije ulaska u zvaničnu proceduru još može biti izmijenjen.
Proces izrade ovog zakonskog rješenja traje nekoliko godina. Vlada Federacije BiH je još 2018. godine formirala međuresornu radnu grupu nakon prihvatanja inicijative za regulisanje istospolnih zajednica, dok je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH ranije pripremilo plan za izradu odgovarajućih propisa.
U pripremi prednacrta učestvovali su predstavnici federalnih ministarstava pravde, zdravstva, rada i socijalne politike te unutrašnjih poslova. U rad su bili uključeni i predstavnici Vijeća Evrope i Sarajevskog otvorenog centra.
Prema predloženom rješenju, životno partnerstvo zaključivalo bi se zajedničkom izjavom dvije osobe istog spola pred matičarem. Partneri bi morali imati najmanje 18 godina, punu poslovnu sposobnost, ne bi smjeli biti u braku ili drugom životnom partnerstvu, niti u bliskom krvnom srodstvu.
Postupak bi u velikoj mjeri bio sličan sklapanju braka. Podrazumijevao bi prijavu matičaru, ceremoniju u prostorijama općine ili grada, odnosno na drugoj lokaciji kada su ispunjeni propisani uslovi, uz prisustvo dva svjedoka.
U općinama i gradovima vodio bi se poseban registar životnih partnerstava, dok bi način njegovog vođenja propisalo Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova. Prednacrt predviđa i mogućnost upisa zajednica zaključenih u inostranstvu za osobe koje imaju prebivalište u Federaciji BiH.
Partneri bi imali pravo na međusobnu pomoć, njegu i brigu tokom bolesti, zaštitu privatnog i porodičnog života, kao i mogućnost zadržavanja vlastitog prezimena, preuzimanja prezimena partnera ili spajanja oba prezimena.
Predviđena su i prava koja se odnose na međusobno izdržavanje, zajedničku i posebnu imovinu, nasljeđivanje, poreze, porodičnu penziju te socijalnu i zdravstvenu zaštitu. Partneri bi mogli biti informisani o zdravstvenom stanju druge osobe i učestvovati u donošenju odluka o liječenju.
Prednacrt ne predviđa pravo na zajedničko usvajanje djece, ali uređuje određene situacije u kojima bi životni partner mogao brinuti o djetetu. Roditelj koji samostalno odgaja dijete mogao bi, uz saglasnost nadležnog organa, privremeno povjeriti brigu partneru koji ispunjava uslove za staratelja.
U slučaju smrti roditelja, sud bi odlučivao o daljoj brizi za dijete na zahtjev životnog partnera ili organa starateljstva, u skladu s Porodičnim zakonom. U hitnim slučajevima partner bi mogao donijeti neophodne odluke radi zaštite interesa djeteta, uz obavezu da o tome odmah obavijesti roditelja.
Životno partnerstvo prestajalo bi smrću jednog od partnera, proglašenjem nestale osobe umrlom, poništenjem ili raskidom, prema pravilima sličnim onima koja važe za brak.
Proces su ubrzali zahtjevi međunarodne zajednice za uređenje statusa istospolnih parova, ali i sudski postupci koje su pokrenule osobe koje su brak sklopile u inostranstvu, a žive u Bosni i Hercegovini.
Nakon mogućih izmjena, očekuje se da bi prednacrt zakona uskoro mogao biti upućen Vladi Federacije BiH na razmatranje.
