Ustavni sud Republike Srpske utvrdio je da dopunama Krivičnog zakonika RS, kojima se sankcioniše isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, nije povrijeđen vitalni nacionalni interes bošnjačkog naroda.
Vijeće za zaštitu vitalnog interesa ocijenilo je da argumenti Kluba delegata bošnjačkog naroda, prema kojima je cilj spornih zakonskih odredbi kažnjavanje isticanja zvaničnih obilježja Republike Bosne i Hercegovine na teritoriji RS, nisu relevantni za ovu odluku.
Kako je navedeno u obrazloženju, sporni zakon se ne odnosi na zastavu Republike BiH niti na pitanje međunarodnopravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
Vijeće nije prihvatilo ni stav Kluba Bošnjaka da Armija RBiH predstavlja važan dio kolektivnog identiteta bošnjačkog naroda u smislu ustavnih odredbi koje regulišu zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
Prema stavu Ustavnog suda RS, simboli Armije RBiH ne mogu se u ovom slučaju direktno povezati s pitanjima obrazovanja, vjeroispovijesti, jezika, kulture, tradicije i kulturnog naslijeđa bošnjačkog naroda.
Ostale navode Kluba Bošnjaka Vijeće je ocijenilo kao nedovoljno pravno obrazložene, uz stav da ne sadrže argumente koji bi ih, prema Ustavu RS, mogli povezati s povredom vitalnog nacionalnog interesa jednog od konstitutivnih naroda.
Istovremeno, Ustavni sud RS donio je drugačiju odluku kada je riječ o Zakonu o dopunama Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti.
U tom slučaju utvrđeno je da je formulacijom „osjećaji srpskog naroda“ povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka, odnosno načelo konstitutivnosti i ravnopravnosti naroda.
Vijeće je navelo da svaki konstitutivni narod ima pravo da kroz zakonodavne mehanizme štiti svoj nacionalni identitet, ali da nijedan narod ne može imati dominantan položaj u odnosu na druga dva.
Prema obrazloženju Suda, izdvajanje interesa samo jedne etničke grupe i zakonska zaštita vrijednosti samo jednog naroda predstavlja narušavanje ustavne ravnopravnosti konstitutivnih naroda.
Tako je Ustavni sud RS u dva odvojena predmeta donio različite odluke, odbijajući veto Bošnjaka na dopune Krivičnog zakonika koje se odnose na simbole Armije RBiH, dok je istovremeno prihvatio njihov zahtjev u dijelu Zakona o grobljima i pogrebnoj djelatnosti.
