Saudijska Arabija privremeno je smanjila dio isporuka sirove nafte evropskim kupcima nakon napada bespilotnim letjelicama na naftovod Istok-Zapad, jedan od ključnih energetskih pravaca u zemlji.
Poremećaj u snabdijevanju dodatno je povećao neizvjesnost na svjetskom tržištu nafte, dok evropske energetske kompanije ubrzano traže alternativne dobavljače. Vlasti u Rijadu za napade na infrastrukturu optužile su iračke paravojne grupe, a do daljnjeg je obustavljen i utovar nafte u luci Yanbu na Crvenom moru.
Kako bi zadržala dio izvoznih kapaciteta, Saudijska Arabija pokušava preusmjeriti isporuke kroz Hormuški moreuz, koristeći model transporta koji već primjenjuju Ujedinjeni Arapski Emirati i Irak.
Tim pravcem moguće je plasirati između sedam i devet miliona barela dnevno, što predstavlja oko 30 do 40 posto ranijeg obima. Međutim, veći troškovi i rizici transporta već su se odrazili na tržište. Fjučersi nafte Brent približili su se cijeni od 108 dolara, dok je referentna cijena na fizičkom evropskom tržištu premašila 122 dolara po barelu.
Među kompanijama koje su posebno pogođene poremećajem nalazi se poljski Orlen, koji je nakon 2022. godine značajan dio ruske nafte zamijenio saudijskom. Nafta iz Saudijske Arabije posljednjih godina pokrivala je oko 40 posto ukupnih potreba ove kompanije.
Orlen sada na promptnom tržištu pokušava osigurati dodatne količine kako bi održao nesmetan rad svojih rafinerija u Poljskoj, Litvaniji i Češkoj.
Kompanija se prvenstveno okrenula sjevernomorskim vrstama nafte Grane, Johan Sverdrup i Johan Castberg. Istovremeno su zatražene ponude za američki WTI Midland i kazahstanski CPC Blend, a objavljeni su i dodatni tenderi za nabavku nafte iz Alžira i Gvajane.
Iz Orlena navode da aktivno upravljaju zalihama te da se prerada u njihovim postrojenjima za sada odvija bez prekida.
Preusmjeravanje nabavnih pravaca ipak predstavlja veliki logistički i finansijski izazov, posebno jer su luke Gdanjsk i Būtingė do sada dnevno primale više od 220.000 barela saudijske nafte.
