Prehrana i mentalno zdravlje povezani su mnogo više nego što se ranije pretpostavljalo, a sve veći broj naučnih istraživanja ukazuje na važnu ulogu crijeva u funkcionisanju mozga. Ono što svakodnevno jedemo može uticati na crijevni mikrobiom, reakciju organizma na stres, raspoloženje i kognitivne sposobnosti.
O ovoj povezanosti govorila je dr. Elvedina Žiga, specijalistica zdravstvene ekologije i higijene te subspecijalistica higijene ishrane s dijetetikom iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.
Na trećem Sarajevo Mental Health Symposiumu, organizovanom povodom obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja, predstavila je najnovija saznanja o ulozi prehrane, metabolizma i crijevno-moždane osovine u očuvanju psihičkog zdravlja.
Kako crijeva mogu uticati na raspoloženje i stres?
Crijeva i mozak povezani su složenim sistemom komunikacije koji se naziva crijevno-moždana osovina. Riječ je o dvosmjernoj vezi putem koje promjene u probavnom sistemu mogu biti povezane s funkcijama mozga, ali i obrnuto.
Važnu ulogu u ovom procesu ima crijevni mikrobiom, odnosno zajednica mikroorganizama koji žive u probavnom sistemu.
Kako je istaknuto tokom predavanja, sastav i funkcija mikrobioma povezani su s načinom prehrane, upalnim procesima i odgovorom organizma na stres.
Promjene u crijevnom mikrobiomu sve se više istražuju i u kontekstu njihovog mogućeg uticaja na raspoloženje, koncentraciju i druge kognitivne funkcije.
Mediteranska prehrana može podržati mentalno zdravlje
Posebna pažnja tokom predavanja posvećena je mediteranskom načinu prehrane, koji je izdvojen kao jedan od najkvalitetnijih prehrambenih obrazaca.
Ovakva prehrana temelji se na raznovrsnim namirnicama, uključujući povrće, voće, integralne žitarice, mahunarke, orašaste plodove, maslinovo ulje i ribu.
Zbog sadržaja vlakana i drugih hranjivih materija, mediteranski način prehrane može povoljno djelovati na zdravlje crijeva, a time posredno podržati i funkcije mozga.
Dr. Žiga naglasila je da uravnotežena prehrana može biti značajan dio sveobuhvatnog pristupa očuvanju mentalnog zdravlja.
Ipak, zdrava prehrana ne predstavlja zamjenu za stručnu pomoć i liječenje mentalnih poremećaja, nego jedan od faktora koji mogu doprinijeti općem zdravstvenom stanju.
Prerađena hrana i nedostatak vlakana mogu imati nepovoljne posljedice
Nasuprot raznovrsnoj prehrani bogatoj vlaknima, učestalo konzumiranje visokoprerađenih proizvoda može biti povezano s promjenama u crijevnom mikrobiomu.
Takvi proizvodi često sadrže veće količine dodanog šećera, soli i zasićenih masti, dok istovremeno mogu imati nizak sadržaj prehrambenih vlakana.
Prema informacijama predstavljenim na simpoziju, prehrana koja se u velikoj mjeri oslanja na visokoprerađene proizvode može biti povezana s nepovoljnim upalnim procesima u organizmu.
Naučnici istražuju na koji način ove promjene mogu biti povezane s raspoloženjem, odgovorom na stres i kognitivnim sposobnostima.
Prehrana i mentalno zdravlje dio su ukupne brige o organizmu
Stručnjaci naglašavaju da mentalno zdravlje nije moguće posmatrati odvojeno od ostalih funkcija organizma.
Način prehrane samo je jedan od faktora koji mogu uticati na psihičko stanje, uz kvalitet sna, fizičku aktivnost, izloženost stresu i postojeće zdravstvene probleme.
Poruka predavanja dr. Elvedine Žige bila je da se zdravlje crijeva, metabolizam i funkcije mozga trebaju posmatrati kao međusobno povezani procesi.
Uravnotežen i raznovrstan način prehrane zato može predstavljati važnu podršku očuvanju fizičkog i mentalnog zdravlja, pri čemu su individualne potrebe i ukupno zdravstveno stanje svake osobe podjednako važni.
