Bosna i Hercegovina suočava se s ozbiljnom demografskom krizom, a podaci predstavljeni u zborniku radova “Demografske promjene u Bosni i Hercegovini od 2013. do 2024. godine”, koji je promovisan u Akademiji nauka i umjetnosti BiH, pokazuju da bi broj stanovnika do 2070. godine mogao pasti na svega 1,5 do 1,6 miliona.
Riječ je o projekcijama baziranim na trenutnim trendovima koji uključuju negativan prirodni priraštaj, masovno iseljavanje i starenje populacije.
Zemlju napustilo više od 1,4 miliona ljudi
Prema podacima iz zbornika, BiH je od 1991. godine, kada je broj stanovnika iznosio 4.377.033, do 2023. godine izgubila više od 1,4 miliona ljudi.
Popis iz 2013. pokazao je pad na 3.531.159 stanovnika, dok je prema procjenama iz 2023. godine taj broj pao na 2.904.256. Samo u posljednjih deset godina zemlju je napustilo više od 620.000 ljudi.
Profesor demografije dr. Stevo Pašalić u svom radu ističe da će, ukoliko se ovakvi trendovi nastave, Bosna i Hercegovina do sredine ovog stoljeća prepoloviti broj stanovnika.
Ove procjene oslanjaju se na podatke entitetskih statističkih agencija i drugih javno dostupnih izvora.
Mladi i radno sposobni napuštaju zemlju
Poseban razlog za zabrinutost predstavlja činjenica da BiH najviše napuštaju mladi ljudi, posebno oni u dobi od 20 do 29 godina.
Od 2010. do 2019. godine zemlju je napustilo više od 400.000 građana, a ekonomska nesigurnost, politička nestabilnost i slabo tržište rada glavni su faktori koji ih tjeraju da bolji život potraže u inostranstvu.
“Negativan migracijski saldo između 2013. i 2023. godine iznosi čak 315.000 osoba, što jasno pokazuje da je znatno više ljudi napustilo BiH nego što se u nju doselilo”, navodi se u zborniku.
Negativan prirodni priraštaj i sve starija populacija
Pored migracija, BiH već dugi niz godina bilježi negativan prirodni priraštaj. Samo u 2023. godini broj umrlih nadmašio je broj rođenih za 9.020 – rođeno je 26.294, a umrlo 34.983 osobe. Ovaj trend dodatno ugrožava demografsku stabilnost zemlje.
Prosječna starost stanovništva u BiH porasla je sa 39,6 godina u 2013. na 42,5 godina u 2023. godini, a koeficijent starosti iznosi 28,4 posto, što znači da je gotovo trećina stanovništva starija.
Akademik Mirko Pejanović upozorava da starenje stanovništva dodatno opterećuje zdravstveni sistem i socijalnu zaštitu.
Pad fertiliteta i odgađanje roditeljstva
Stopa fertiliteta, odnosno prosječan broj djece po jednoj ženi, u 2023. godini iznosila je svega 1,29, daleko ispod granice od 2,1 koja je potrebna za jednostavnu reprodukciju stanovništva.
Uz to, sve je izraženiji i tzv. tempo-efekat – žene sve kasnije ulaze u brak i odlučuju se na majčinstvo. Prosječna dob prilikom rađanja u 2023. godini iznosila je 33,8 godina, dok je 1990-ih bila 27 godina.
Zabrinjavajuće prognoze za budućnost
Ukoliko se hitno ne poduzmu sistemske mjere, BiH se suočava s ozbiljnim demografskim kolapsom.
Upozorava se da su potrebne strateške politike koje će podstaći ostanak mladih, jačanje lokalnih zajednica, posebno u ruralnim područjima, ali i razvoj mjera za privlačenje dijaspore i kreiranje migracijskih politika koje bi pomogle popuniti sve izraženiji manjak radne snage.
Zbornik “Demografske promjene u BiH 2013–2024” kojeg su uredili akademik Mirko Pejanović i prof. dr. Melika Husić-Mehmedović pruža sveobuhvatnu sliku dramatičnih promjena koje su već sada duboko promijenile demografsku strukturu zemlje.
Prema svemu sudeći, bez konkretne i odlučne akcije, demografski oporavak Bosne i Hercegovine ostat će daleka i sve neizvjesnija mogućnost.
