Danas se obilježava Svjetski dan hrane. Ovaj datum značajan je od 16. oktobra 1979. godine kada je obilježen prvi put i od tada on potiče globalne akcije usmjerene na budućnost hrane, ljudi i planete.
Ljudska prava, među kojima su pravo na hranu, život, slobodu, rad i obrazovanje, priznata su Općom deklaracijom o ljudskim pravima i međunarodnim sporazumima koji obavezuju države da ih štite.
Šta pokazuje statistika?
Iako poljoprivrednici širom svijeta proizvode dovoljno hrane da nahrane više od cjelokupne svjetske populacije, glad i dalje postoji. Oko 733 miliona ljudi suočava se s glađu zbog vremenskih nepogoda, ratova, ekonomske nestabilnosti, nejednakosti i posljedica pandemije.
Najugroženiji su siromašni i ranjive društvene grupe, što sve više ukazuje na rastuću nejednakost među državama, ali i unutar njih. Poljoprivredno-prehrambeni sistemi izuzetno su osjetljivi na klimatske promjene i krize, dok istovremeno doprinose zagađenju, degradaciji zemljišta i vode, te emisiji stakleničkih plinova koji dodatno ugrožavaju bioraznolikost.
ČITAJTE: U UKC Tuzla ponovo se radi presađivanje matičnih ćelija od donora
Njihova transformacija otvara mogućnost za stvaranje otpornijih i održivijih zajednica koje mogu ublažiti posljedice klimatskih promjena i osigurati bolji život svima.
Više od 2,8 milijardi ljudi na svijetu ne može priuštiti zdravu ishranu. Nezdrava prehrana postala je vodeći uzrok pothranjenosti, manjka mikronutrijenata i gojaznosti. Ovi problemi danas pogađaju gotovo sve zemlje i sve društvene slojeve.
U mnogim zajednicama istovremeno su prisutni različiti oblici pothranjenosti od nedostatka vitamina do prekomjerne težine.
Statistike pokazuju da 2,5 milijarde odraslih i 37 miliona djece mlađe od pet godina ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok 1,6 milijardi žena i djece pati od manjka jednog ili više vitamina i minerala.
Nedostatak pristupa zdravoj hrani direktno utiče na njihovo zdravlje i kvalitet života. Više od 22 posto djece mlađe od pet godina zaostaje u rastu, a gotovo sedam posto je premršavo za svoju visinu. Prehrana u najranijem periodu života ključna je za razvoj djeteta i njegovo zdravlje u budućnosti.
Šta donosi nezdrava ishrana?
Nezdrava ishrana doprinosi sve većem broju oboljelih od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa i određenih vrsta raka. Ove bolesti ne pogađaju samo pojedince nego i cijela društva, jer dodatno opterećuju zdravstvene sisteme i smanjuju radnu sposobnost stanovništva.
Siromaštvo i rast cijena hrane natjerali su mnoge da se okrenu jeftinijoj, a često manje hranljivoj i nezdravoj hrani. Paradoksalno, i rast prihoda može dovesti do istog problema.
Globalizacija, urbanizacija i ubrzani tempo života doprinijeli su tome da ljudi sve više biraju brzu, industrijski prerađenu hranu bogatu šećerom, mastima i solju. Danas se mnogo manje vremena provodi u pripremi domaćih obroka, dok su prerađeni proizvodi postali pristupačniji i jeftiniji od svježih i zdravih namirnica.
Iako se u svijetu već proizvodi dovoljno hrane, rješenje ne leži u povećanju proizvodnje, već u zajedničkom djelovanju kako bi kvalitetna i sigurna hrana bila dostupna svima.
