Dom naroda Parlamenta Federacije BiH danas nije usvojio Nacrt zakona o građanskoj inicijativi i zaštiti građana i aktivista FBiH, kojeg su predložili zastupnik Damir Nikšić i delegatkinja Sanela Klarić iz Naše stranke.
Predlagači navode da je praksa NVO-a pokazala da nadležni organi odlažu odlučivanje i više od godinu, čime se gubi smisao provođenja građanske inicijative, naročito ako se radi o slučajevima za koje je nužno hitno odlučivanje.
Prema tom zakonu, nadležni organ dužan je da, nakon obrade potpisa, a koja može trajati maksimalno 15 dana od dana primitka građanske inicijative, konačnu odluku o prijedlogu inicijative donese na prvoj narednoj sjednici.
Klarić je kazala da je na sjednici održanoj 26. juna 2024. godine Predstavnički dom prihvatio taj nacrt te zadužio predlagača da organizira i provede javnu raspravu u trajanju od 90 dana.
– Nacrt zakona predstavlja korak ka ispunjenju obaveza preuzetih potpisivanjem Konvencije iz Aarhusa. Bosna i Hercegovina potpisala je Konvenciju iz Aarhusa o pristupu informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima 15. septembra 2008. godine – kazala je.
Istakla je da će njegovim usvajanjem doći do ispunjenja nekoliko prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji.
– Ovim zakonom predviđeno je smanjenje pragova za prikupljanje potpisa građana potrebnih za realizaciju građanskih inicijativa. Na nivou Federacije BiH za promjenu Ustava FBiH zakona i drugih propisa iz nadležnosti Parlamenta FBiH potrebno je najmanje 2.000 potpisa – pojasnila je Klarić.
Dodala je da je na kantonalnom i općinskom nivou potrebno najmanje jedan posto potpisa birača iz biračkog spiska s područja nadležnosti organa kojem se upućuje inicijativa.
– Prilikom prikupljanja potpisa za građanske inicijative neće biti potreban JMB, već je predviđeno korištenje registarskog broja identifikacionog dokumenta koji je izdao nadležni MUP – pojasnila je.
Klarić je dodala da je BiH treća u svijetu po broju SLAPP tužbi te da se ovim zakonom uvodi zaštitu od SLAPP tužbi, koje imaju za cilj cenzuru, zastrašivanje i ušutkivanje kritičara i aktivista.
