Fuad Gaši, bosanskohercegovački genetičar i profesor oplemenjivanja biljaka, od juna ove godine koordinira radom Svjetskog trezora sjemena na Svalbardu, jednog od najvažnijih sistema za očuvanje poljoprivredne bioraznolikosti na planeti. U trezoru, duboko unutar planine na norveškom arhipelagu, danas se čuva više od 1,4 miliona uzoraka sjemena iz različitih dijelova svijeta.
Njegov profesionalni put vodio ga je od ratnog izbjeglištva, preko obnove biljnog genetskog fonda Bosne i Hercegovine i osnivanja prve genske banke u zemlji, do mjesta na kojem se čuva svojevrsna sigurnosna kopija svjetske poljoprivrede.
Svjetski trezor sjemena nalazi se na Svalbardu, nekoliko stotina kilometara od Sjevernog pola. Uzorci se čuvaju na temperaturi od minus 18 stepeni Celzijusa, a njegova osnovna svrha jeste da posluži kao rezervna kopija kolekcija koje se nalaze u genskim bankama širom svijeta.
Za Gašija, međutim, taj prostor ima i posebno lično značenje.
Među milionima uzoraka tražio je sjeme iz Sarajeva
Jedna od prvih stvari koje je učinio nakon ulaska u trezor bila je pronaći policu na kojoj se nalazi sjeme poslano iz Genske banke u Sarajevu.
Put tih uzoraka za njega predstavlja gotovo cijeli profesionalni život, od prikupljanja biljnog materijala na terenu, traženja sredstava za uspostavljanje genske banke u Bosni i Hercegovini, regeneracije sjemena, pa do njegovog slanja na Svalbard.
Gaši iskustvo očuvanja biljnih sorti snažno povezuje s onim što se u Bosni i Hercegovini dogodilo tokom i nakon rata. Raseljavanje stanovništva nije značilo samo gubitak domova i infrastrukture. U mnogim sredinama nestajale su i lokalne sorte koje su porodice uzgajale generacijama.
Upravo je takvo iskustvo uticalo na njegovo uvjerenje da biljni genetski materijal treba sačuvati prije nego što bude izgubljen bez mogućnosti obnove.
Od prve genske banke u BiH do Svalbarda
Nakon obrazovanja i specijalizacije u oblasti genetike i oplemenjivanja biljaka, Gaši je bio uključen u SEEDnet, Mrežu za biljne genetske resurse Jugoistočne Evrope.
Kroz taj program je 2008. godine pri Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu uspostavljena prva genska banka u Bosni i Hercegovini. Zbog ograničenih finansijskih mogućnosti, kolekcija je u početku bila usmjerena na približno 500 najvažnijih uzoraka.
Kasnije su se pojavili novi problemi. Tokom pandemije koronavirusa banka se suočila s nedostatkom sredstava, a saradnja sa stručnjacima koji su već bili uključeni u rad Svjetskog trezora sjemena omogućila je da dio bh. kolekcije dobije dodatnu zaštitu i da njeni duplikati budu pohranjeni na Svalbardu.
Kada se dugogodišnji koordinator Åsmund Asdal pripremao za odlazak u penziju, upravo je Fuad Gaši izabran za njegovog nasljednika. Dužnost je preuzeo 1. juna 2026. godine.
Trezor u kojem političke granice gube značaj
Svalbard funkcioniše po principu sigurnosnog sefa. Sjeme ostaje vlasništvo institucija i država koje su ga pohranile, dok trezor čuva duplikate u slučaju da originalne kolekcije budu ugrožene ratovima, prirodnim katastrofama, nedostatkom novca ili drugim krizama.
Zbog toga se na istom mjestu nalaze kolekcije država koje u političkom smislu mogu biti međusobno duboko podijeljene.
Ideja je da zaštita poljoprivredne raznolikosti bude izvan takvih sukoba, jer potencijalni gubitak biljnih sorti predstavlja problem koji ne poznaje državne granice.
Sjeme se, također, ne može jednostavno ostaviti u hladnoj komori i zaboraviti. Različite vrste zadržavaju sposobnost klijanja različito dugo, zbog čega genske banke moraju provjeravati stanje svojih kolekcija i, kada je potrebno, proizvesti novo sjeme i zamijeniti stare uzorke.
Klimatske promjene ubrzavaju utrku s vremenom
Jedan od najvećih izazova za očuvanje poljoprivredne raznolikosti danas predstavljaju klimatske promjene.
Problem nije samo sigurnost samog trezora na Svalbardu, već stanje na terenu gdje se nalaze biljke i genske banke koje ih prikupljaju i održavaju.
U područjima pogođenim sušama, ekstremnim temperaturama, poplavama ili nedostatkom finansijskih sredstava neke sorte mogu nestati prije nego što naučnici uspiju prikupiti i sačuvati njihovo sjeme.
Zbog toga Gaši posao genske banke opisuje kao utrku s vremenom, jer ono što jednom nestane iz prirode i poljoprivredne proizvodnje često više nije moguće vratiti.
Uloga sačuvanih starih i lokalnih sorti može biti posebno važna u budućnosti. Njihove genetske osobine mogu pomoći naučnicima u stvaranju kultura otpornijih na sušu, visoke temperature, bolesti ili druge uslove koje donose klimatske promjene.
Nedavno govorio i na Food Summitu u Valenciji
Gaši je sredinom septembra učestvovao na osmom ftalks Food Summitu u španskoj Valenciji, gdje je govorio o budućnosti poljoprivrede, očuvanju raznolikosti usjeva i značaju sjemena za otporniji prehrambeni sistem. Njegovo učešće održano je 16. septembra, a tema njegovog izlaganja bila je budućnost poljoprivrede koja počinje upravo očuvanjem sjemena.
Za bosanskohercegovačkog naučnika Svalbard ima praktičnu, ali i snažnu simboličku vrijednost. Njegova namjera je dodatno povezivati genske banke s međunarodnim institucijama i donatorima kako bi mogle ojačati vlastite kolekcije i više materijala sačuvati kroz sistem sigurnosnih kopija.
Trezor je zamišljen kao projekt koji traje generacijama. Gaši se nada da će i ljudi koji za nekoliko decenija budu prolazili njegovim hodnicima imati isti osjećaj kontinuiteta, svjesni da nastavljaju posao ljudi koji su mnogo ranije odlučili sačuvati sjeme za budućnost.
