Parlamentarni izbori u Izraelu održavaju se danas, a biračka mjesta otvorena su jutros u 7 sati. Više od sedam miliona građana s pravom glasa odlučuje o novom sastavu parlamenta, dok se premijer Benjamin Netanyahu suočava s jednim od najneizvjesnijih političkih izazova tokom svoje dugogodišnje vladavine. Glasanje traje do 22 sata, kada se očekuju prve izlazne ankete.
Glavni Netanyahuov protivnik je bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, koji predvodi centrističku stranku Yashar. Posljednja istraživanja javnog mnijenja ukazuju na tijesnu borbu, pri čemu nijedan od političkih blokova nema osiguranu većinu potrebnu za formiranje nove vlade.
Riječ je o prvim parlamentarnim izborima nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine i rata u Pojasu Gaze koji je uslijedio. Odgovornost za sigurnosne propuste, posljedice sukoba i budući politički pravac zemlje obilježili su predizbornu kampanju.
Izbori u Izraelu u sjeni rata u Gazi
Napad Hamasa u oktobru 2023. godine odnio je približno 1.200 života, uglavnom civila, dok je 251 osoba odvedena kao talac u Pojas Gaze. Izraelska vojna operacija koja je uslijedila izazvala je ogromna razaranja i humanitarnu krizu, uz brojne međunarodne kritike postupanja izraelskih vlasti.
Pitanje odgovornosti za događaje od 7. oktobra posebno je osjetljivo za Netanyahua. Prema istraživanju Izraelskog instituta za demokratiju, približno 68 posto jevrejskih birača smatra odnos političkih stranaka prema tim događajima važnim faktorom pri donošenju izborne odluke.
Netanyahu se protivi formiranju nezavisne državne istražne komisije koja bi ispitala okolnosti napada, dok njegovi politički protivnici zahtijevaju utvrđivanje odgovornosti državnog i vojnog vrha.
Važna tema kampanje bilo je i pitanje obaveznog služenja vojnog roka za ultraortodoksne Jevreje. Eisenkot zagovara ukidanje postojećih izuzeća, dok Netanyahu nastoji zadržati podršku vjerskih stranaka koje se protive takvim promjenama.
Netanyahu i Eisenkot u borbi za parlamentarnu većinu
Izraelski birači ne glasaju direktno za premijera, već biraju zastupnike u Knessetu, parlamentu koji ima 120 mjesta. Za formiranje vlade potrebna je podrška najmanje 61 zastupnika.
Takav izborni sistem znači da ni stranka koja osvoji najveći broj glasova ne mora automatski dobiti priliku da predvodi vladu. Ključnu ulogu imaju koalicioni pregovori, koji nakon izbora mogu trajati sedmicama, pa i mjesecima.
Uz Netanyahua i Eisenkota, među važnim političkim akterima su bivši premijer Naftali Bennett, koji nastupa u savezu s Yairom Lapidom, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir te lider Demokrata Yair Golan.
Na izborima učestvuje i arapska stranka Ra'am, koju predvodi Mansour Abbas. Njegova stranka je 2021. godine postala prva arapska politička stranka koja je učestvovala u izraelskoj vladajućoj koaliciji, a ovogodišnju kampanju usmjerila je prvenstveno na kriminal i sigurnost u arapskim zajednicama.
Nova vlada suočit će se s ozbiljnim međunarodnim izazovima
Osim unutrašnjih političkih podjela, izbori u Izraelu odvijaju se u trenutku složenih međunarodnih odnosa. Rat u Gazi, odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama i sukobi u regiji među pitanjima su koja će utjecati na politiku buduće vlade.
Američki predsjednik Donald Trump javno je podržao Netanyahuov ostanak na vlasti, iako su odnosi Washingtona i Tel Aviva bili opterećeni nesuglasicama o pojedinim regionalnim pitanjima.
Međunarodni krivični sud ranije je izdao nalog za Netanyahuovo hapšenje zbog sumnje na ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u Gazi. Izraelske vlasti odbacuju optužbe, dok organizacije za ljudska prava nastavljaju upozoravati na položaj palestinskog stanovništva.
Prema izbornom rasporedu, zvanični rezultati trebali bi biti potvrđeni do 4. novembra. Nakon toga uslijedit će konsultacije i pregovori o sastavljanju nove vlade, a njihov ishod zavisit će od raspodjele mandata i mogućnosti političkih stranaka da osiguraju parlamentarnu većinu.
