Vlakna u ishrani mogu doprinijeti snižavanju lošeg LDL holesterola, stabilnijem nivou šećera u krvi i očuvanju zdravlja srca, zbog čega stručnjaci savjetuju češću konzumaciju voća, povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica.
Posebno su značajna rastvorljiva vlakna, koja u probavnom sistemu stvaraju gelastu masu i pomažu u smanjenju apsorpcije holesterola. Na taj način dio holesterola izbacuje se iz organizma, što može doprinijeti smanjenju njegovog nivoa u krvi.
Vlakna također usporavaju apsorpciju šećera, zbog čega mogu pomoći u održavanju stabilnijeg nivoa glukoze u krvi. Ishrana bogata vlaknima zbog toga se povezuje i s boljom kontrolom dijabetesa te manjim rizikom od bolesti srca.
Najviše vlakana prirodno se nalazi u zobenim pahuljicama, grahu i drugim mahunarkama, voću, povrću, orašastim plodovima i proizvodima od cjelovitih žitarica. S druge strane, ishrana u kojoj dominiraju prerađena i brza hrana obično sadrži znatno manje ovog važnog nutrijenta.
Povećanje unosa ne mora biti naglo. Bijeli hljeb može se zamijeniti integralnim, doručku dodati zobene pahuljice ili voće, a u obroke češće uključiti grah, leću i povrće. Vlakna u ishrani poželjno je povećavati postepeno, uz dovoljan unos vode, kako bi se izbjegle probavne smetnje.
Osobe koje već imaju povišen holesterol, dijabetes ili srčana oboljenja ne bi trebale samostalno prekidati propisanu terapiju. Promjene u ishrani mogu biti važan dio liječenja i prevencije, ali se provode uz preporuke ljekara.
