Margarin je decenijama bio neizostavan dio kuhinje – jeftin, lako dostupan i često korišten kao zamjena za maslac. Iako se i danas upotrebljava za pečenje, kuhanje ili mazanje hljeba, malo ko zaista zna šta je margarin, kako nastaje i zbog čega je toliko jeftin.
Na deklaraciji uglavnom stoji da sadrži biljnu mast, vodu i emulgatore, ali iza te jednostavne kombinacije krije se složen proces proizvodnje koji podrazumijeva industrijsku preradu, hemijske postupke i pažljivo podešavanje teksture i ukusa.
Kako nastaje margarin?
Za razliku od maslaca, koji je prirodni mliječni proizvod, margarin je industrijski emulgirana mješavina biljnih ulja i vode. Najčešće se koriste rafinirana ulja suncokreta, soje ili uljane repice. Ranije je proces uključivao djelimičnu hidrogenizaciju, pri čemu su nastajale štetne trans masti, no danas se uglavnom primjenjuje interesterifikacija – postupak kojim se preuređuju masne kiseline kako bi margarin dobio čvrstu, mazivu strukturu bez trans masti.
Pored ulja i vode, margarin sadrži i emulgatore (poput lecitina), arome koje ga približavaju okusu maslaca, boje koje mu daju žutu nijansu, te konzervanse. Svi ti sastojci spajaju se u homogenu smjesu pod visokim pritiskom i temperaturom, a potom hlade i pakuju. Rezultat je namirnica dugog roka trajanja i stabilne teksture.
Zašto je margarin jeftin?
Razlog niske cijene margarina leži u sirovinama i procesu proizvodnje. Biljna ulja u velikim količinama znatno su jeftinija od mlijeka koje se koristi za maslac. Osim toga, margarin ne zahtijeva zrenje niti posebne uslove skladištenja, pa se troškovi dodatno smanjuju.
Prednost za proizvođače je i duži rok trajanja margarina u odnosu na maslac, što olakšava distribuciju i smanjuje količinu otpada. Sve to čini margarin komercijalno isplativim proizvodom, iako ga sve više potrošača izbjegava i okreće se prirodnijim alternativama zbog ukusa, teksture i zdravstvenih razloga.
