Genetski modificirana hrana sve je dostupnija, a da potrošači toga nisu ni svjesni. Opasnosti koje GMO hrana može izazvati su brojne, a većina se odnosi zdravlje. Iako se o GMO hrani možemo edukovati, istraživanja udruženja potrošača pokazuju da konzumenti ne misle mnogo o tome je li ono što koriste ima sastojke koji im mogu naštetiti.
„Također, iz ovog istraživanja se može vidjeti da se potrošači boje da imaju GMO hranu, da ne znaju šta to znači, smatraju da postoji određeni rizik kod te hrane, osjeća se neka nesigurnost“, rekla je Gordana Bulić, predsjednica Kluba potrošača TK.
Ta nesigurnost prisutna je i kod mlađih i kod starijh osoba, ističu iz Kluba potrošača.
„Mislim da mladi nisu ni zainteresovani da budu upoznati s tim šta konzumiraju. Penzioneri su potrošači treće životne dobi i mislim da oni treba da paze na svoju ishranu, šta jedu, šta piju, šta konzumiraju“, rekao je Tarik Osmanhodžić, član Kluba potrošača TK.
Ipak, građani Tuzle sa kojima smo razgovarali ističu da se trude paziti šta jedu, ali isto tako priznaju da ponekad i cijena diktira izbor, a ne kvalitet.
„Što se mene tiče trudim se da pazim, da ne konzumiram GMO hranu“.
„Mislim da ne jedemo zdravu hranu, koliko ja znam“.
„Prodavnica diktira sve, najjeftinije cijene zapravo. Ne vjerujem da smo upoznati s tim šta jedemo. Genetski inžinjering radi svašta, kravlje ludilo, hranimo se proteinima životinjskog porijekla“.
Zbog toga je ključno raditi na stalnoj edukaciji stanovništva o GMO hrani, smatraju stručnjaci.
„Defitinitvno nismo dovoljno upoznati sa onim što konzumiramo i potrebna je stalna edukacija, od vrtića do penzionera o tome šta jedemo i koji su rizici konzumiranja određenih vrsta hrane. To je jedna vrlo složena problematika“, rekao je prof. dr. Midhat Jašić, profesor nutricionizma.
Činjenica da je da Zakon o genetski modificiranoj hrani postoji, ali upitno je koliko se primjenuje u praksi.
Genetski modificiranu hranu vrlo je teško prepoznati, jer proizvođači na deklaraciji to ne ističu, a trebali bi, ukoliko je sadržaj modifikovanog sastojka 0,9 posto i više. A takvi sastojci mogu biti u svim namirnicama, od mesa, mlijeka pa do žitarica. Stručnjaci savjetuju potrošačima da koliko je moguće konzumiraju hranu provjerenog porijekla.
„Potrošači trebaju biti oprezni i što više konzumirati lokalno proizvedenu hranu i sezonsku hranu, a najbolja je ona koju sami sebi proizvedete“, rekao je prof. dr. Midhat Jašić, profesor nutricionizma.
Jer jedino tada, kaže Jašić, imamo garanciju na ono što unosimo u svoj organizam.
