Lejletul-berat, noć polovine mjeseca šabana, nastupa sutra navečer, 2. februara. U islamskoj tradiciji ova noć se smatra posebnom po oprostu, milosti i prilici za pokajanje, a brojni vjernici je provode u namazu, dovi i učenju Kur’ana.
U predajama se navodi da je riječ o noći u kojoj se ljudima otvara mogućnost oprosta i Božije milosti. U jednoj od prenesenih izjava stoji: “Ovo je noć polovine šabana. Uzvišeni Allah večeras pažljivo promatra Svoje robove i oprašta onima koji traže oprost i obasipa Svojom milošću one koji milost mole. Bez ičega ostavlja samo one koji mrze druge (zle osobe)”.
Hazreti Aiša, r.a., prenosi događaj iz života Poslanika, a.s., opisujući njegov dugi noćni namaz: „Allahov Poslanik, a.s., je jedne noći klanjajući noćni namaz toliko dugo ostao na sedždi da sam pomislila kako je umro. Ustala sam, dodirnula mu kažiprst, a on se pomače i podiže glavu sa sedžde. Kada je završio namaz rekao mi je: ‘O Aiša, o Humejra! Da li si pomislila da te je Allahov Poslanik, a.s., obmanuo?’ Rekoh: ‘Ne, tako mi Allaha, Allahov Poslaniče, nisam to pomislila, nego sam pomislila da si umro zato što si dugo ostao na sedždi.’ Poslanik, a.s., tada reče: ‘A znaš li ti koja je ova noć?’ Rekoh: ‘Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju.’ On reče: ‘Ovo je noć polovine šabana. Uzvišeni Allah večeras pažljivo promatra Svoje robove i oprašta onima koji traže oprost i obasipa Svojom milošću one koji milost mole. Bez ičega ostavlja samo one koji mrze druge (zle osobe).'“
U drugim predajama navodi se i sljedeće: „Allah, dž.š., se spušta na nama najbliže nebo 15. noći šabana i oprasti grijehe većem broju osoba nego što ima dlaka u vuni Benu Kelbovog stada.“ Benu Kelb je bilo pleme poznato po velikim stadima, pa se ovom slikom ukazuje na brojnost onih kojima je oprost namijenjen.
Prenosi se i izjava: „U noći polovinom šabana Uzvišeni Allah oslobađa od Vatre veći broj osoba nego što ima dlaka u vuni Benu Kelbovog stada. Međutim, (čak i u ovoj noći) Allah ne gleda (neće oprostiti) u idolopoklonika, onoga čije srce je ispunjeno zlobom, onoga ko prekida rodbinske veze, onoga ko iz ponosa i oholosti spušta svoje haljine ispod članaka, onoga ko je neposlušan prema svojim roditeljima i notornog alkoholičara.“
Iako među učenjacima postoje različita mišljenja o tehničkim detaljima lanaca prenosilaca pojedinih hadisa, dio islamskih autoriteta smatra da ukupnost predaja potvrđuje posebnost i vrijednost Lejletul-berata. Zbog toga su generacije muslimana ovu noć tradicionalno provodile u ibadetu.
Preporuka je da se noć provede u dobrovoljnom namazu, učenju Kur’ana, zikru i dovi. U predajama se ne navodi tačno određen broj rekata noćnog namaza, ali se ističe da ne bi trebao biti manji od osam, uz duže zadržavanje na kijamu, ruku i sedždi. Dozvoljeno je učiti i kraće sure više puta u jednom rekatu.
Poseban značaj pridaje se dovi, za koju se vjeruje da u ovoj noći ima posebnu vrijednost. Navodi se da vjernik može tražiti oprost, pomoć i ispunjenje potreba, koristeći i poznate dove iz Kur’ana i hadisa, na arapskom ili maternjem jeziku.
Također se prenosi preporuka da se dan nakon Lejletul-berata provede u dobrovoljnom postu, 15. dana mjeseca šabana, što je praksa koju su, prema predajama, njegovali brojni raniji muslimani.
