Međunarodni monetarni fond (MMF) povećao je prognozu rasta svjetske privrede za 2026. godinu na 3,1 posto, što je blago poboljšanje u odnosu na ranija očekivanja. Ipak, globalna ekonomija i dalje raste sporije nego prošle godine, dok razlike između razvijenih zemalja i privreda u razvoju postaju sve izraženije.
Prema novom izvještaju MMF-a, objavljenom danas tokom sastanka svjetskih ekonomskih i finansijskih zvaničnika u Bangkoku, očekivani rast povećan je za 0,1 procentni poen u odnosu na julsku prognozu od tri posto.
Svjetska privreda je tokom 2025. godine ostvarila rast od 3,5 posto, što pokazuje da se, uprkos poboljšanoj prognozi, u ovoj godini očekuje usporavanje ekonomske aktivnosti.
MMF upozorava na sve veće razlike u globalnom rastu
Jedan od ključnih nalaza izvještaja jeste da je privredni rast sve više koncentrisan u manjem broju država. Prema podacima MMF-a, samo 32 zemlje trenutno ostvaruju čak 95 posto ukupnog globalnog rasta, dok je u aprilu taj udio bio raspoređen na 54 države.
Direktorica za istraživanje MMF-a Silvana Tenreyro upozorila je da su ekonomski izgledi veoma neujednačeni, a razlike među zemljama dodatno produbljuju energetski poremećaji i razvoj vještačke inteligencije.
Američka privreda bi, prema očekivanjima, trebala zadržati stabilnu stopu rasta od 2,3 posto. Istovremeno, za razvijene ekonomije predviđa se rast od 2,1 posto u ovoj godini, uz usporavanje na 1,9 posto u 2027.
Evropska ekonomija raste sporije, Kina također bilježi usporavanje
Za 21 zemlju eurozone MMF predviđa privredni rast od 1,1 posto u 2026. godini, dok se naredne godine očekuje blago povećanje na 1,2 posto.
Kineska ekonomija, druga najveća na svijetu, trebala bi ostvariti rast od 4,5 posto, u poređenju s pet posto iz prošle godine. Takva prognoza u skladu je sa zvaničnim ekonomskim ciljevima kineske vlade.
Znatno nepovoljnija situacija očekuje se u privredama u razvoju, koje su posebno osjetljive na rast cijena energenata. Njihov ekonomski rast mogao bi usporiti sa prošlogodišnjih 4,5 na 3,7 posto u ovoj godini, dok se u 2027. predviđa oporavak na 4,4 posto.
Vještačka inteligencija i rast javnog duga među glavnim izazovima
Posebna pažnja na sastanku MMF-a i Svjetske banke posvećena je utjecaju vještačke inteligencije na tržište rada, zapošljavanje i budući privredni razvoj.
Direktorica MMF-a Kristalina Georgieva upozorila je da će promjene koje donosi vještačka inteligencija imati duboke posljedice po svjetsku ekonomiju, posebno kada je riječ o radnim mjestima.
MMF istovremeno upozorava na rastući javni dug, koji predstavlja sve veći rizik za globalnu finansijsku stabilnost. Visoki troškovi zaduživanja dodatno otežavaju situaciju, zbog čega su razvijene zemlje i države u razvoju pozvane da ulože veće napore u stabilizaciju javnih finansija.
