Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio je da se ekonomski rast Bosne i Hercegovine pokazao otpornim uprkos domaćim i globalnim izazovima, te da je ubrzao na 2,5 posto u 2024. godini.
Ističu da, iako je politička neizvjesnost uticala na pad potrošnje u prvom kvartalu, visokofrekventni pokazatelji ukazuju na oporavak od drugog kvartala, uz očekivano blago usporavanje rasta na 2,4 posto u 2025. godini, prije nego što se vrati na svoj potencijal od tri posto do 2027., podstaknut potrošnjom i izvozom.
Nakon naglog pada na 1,7 posto u 2024. (2023: 6,1 posto), prosječna ukupna inflacija porasla je na 2,3 posto u maju 2025., dok je bazna inflacija ostala uglavnom stabilna na oko četiri posto. Predviđa se da će inflacija porasti na 3,8 posto u 2025. zbog viših cijena uvozne hrane, prije nego što se stabilizuje na dva posto u srednjoročnom periodu.
Očekuje se da će vanjska pozicija ostati uglavnom nepromijenjena u 2025., dok se predviđa blago usporavanje rasta kredita. Deficit tekućeg računa mogao bi porasti na 4,1 posto BDP-a, sa četiri posto u 2024., uz oporavak izvoza električne energije nakon prošlogodišnje suše, dok bi niže cijene nafte mogle ublažiti negativne efekte američkih carina na izvoz.
Bruto devizne rezerve iznosile su devet milijardi eura, što pokriva 6,9 mjeseci uvoza i daje adekvatno pokriće za aranžman valutnog odbora. Rast kredita privatnom sektoru mogao bi usporiti na 7,7 posto u 2025., što bi ipak bilo nešto iznad rasta nominalnog BDP-a.
Naglašeno je da trgovinska neizvjesnost, usporavanje u Evropi, nestabilne cijene roba, nepovoljniji globalni finansijski uslovi i daljnja eskalacija političkih tenzija predstavljaju značajne negativne rizike za rast. Snažan rast realnih plata i kredita privatnom sektoru mogao bi dodatno povećati inflacione pritiske.
Odstupanja od politika uoči izbora 2026. mogla bi pogoršati fiskalnu poziciju i deficit tekućeg računa. S druge strane, napredak u procesu pristupanja EU mogao bi povećati povjerenje investitora i rast.
Izvršni direktori MMF-a istakli su da, iako je rast ostao otporan uprkos zahtjevnom domaćem i vanjskom okruženju, on i dalje zaostaje za potencijalom, usporavajući približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. Zbog povećanih negativnih rizika, direktori su naglasili važnost očuvanja političke stabilnosti, izbjegavanja odstupanja u politikama i iskorištavanja procesa pristupanja EU za ubrzanje reformi. Kontinuirano snažno angažovanje sa partnerima za razvoj kapaciteta biće od ključne važnosti za podršku ovom procesu.
Direktori su se složili da fiskalna politika treba dati prioritet srednjoročnoj konsolidaciji, uz obnovu fiskalnih rezervi, proširenje baze prihoda i unapređenje efikasnosti javne potrošnje. Na kratki rok ključno je izbjegavati mjere koje bi dodatno povećale deficit i ojačati planiranje za vanredne situacije. Kako bi se ojačao kredibilitet politika, direktori su pozvali na unapređenje fiskalnih okvira, uz jaču harmonizaciju i snažniji nadzor i sprovođenje fiskalnih pravila.
Smatraju da su potrebne i reforme u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, kao i u upravljanju javnim investicijama, procesima javnih nabavki, nadzoru fiskalnih rizika i poslovanju javnih preduzeća.
Direktori su naglasili važnost očuvanja nezavisnosti Centralne banke i daljeg jačanja njenih instrumenata politike kako bi se očuvala kredibilnost valutnog odbora, koji ostaje sidro stabilnosti. Pozvali su na pomno praćenje rizika po finansijsku stabilnost povezanih s brzim rastom kredita, kao i na unapređenje makroprudencijalnog okvira.
Direktori su istakli potrebu jačanja spremnosti za krize, uključujući i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost na nivou cijele zemlje radi podrške restrukturiranju banaka. Također su podržali postepeno ukidanje privremenih regulatornih mjera koje narušavaju tržište i pozvali na zajedničku obavezu sprovođenja Programa procjene finansijske stabilnosti (FSAP).
Direktori su naglasili važnost unapređenja strukturnih reformi u okviru Plana rasta EU kako bi se podržao proces pristupanja EU i omogućio brži i održiviji ekonomski rast. Istakli su da su reforme u energetskom sektoru – uključujući postepeno ukidanje subvencija za električnu energiju, unapređenje operativne efikasnosti državnih energetskih preduzeća i uvođenje sistema određivanja cijene ugljika – ključne za privlačenje privatnih investicija i pozicioniranje sektora kao dugoročnog pokretača rasta.
Direktori su također naglasili potrebu za reformama radi povećanja učešća radne snage, smanjenja sive ekonomije, unapređenja digitalizacije te jačanja upravljanja i borbe protiv korupcije. Ukazali su i na hitnost efikasne provedbe prioritetnih mjera MONEYVAL-a kako bi se izbjeglo stavljanje na sivu listu i osigurali daljnji benefiti rasta.
