Znak da je telefon hakovan
Mobilni telefon svima nama je već postao dodatak bez kojeg ne možemo zamisliti svoj dan. Tu čuvamo poruke, poslovne dokumente, kontakte, fotografije pa i pristup bankovnim računima. U ovom digitalnom svijetu u kojem sve više živimo i provodimo vrijeme, veoma je teško izbjeći da ne budemo meta za prevare.
Stručnjak za sajber sigurnost Akash Mahajan, osnivač i direktor kompanije Kloudle, upozorio je na jedan neobičan znak koji bi mogao ukazivati na to da vam je telefon hakovan. Riječ je o neočekivano brzom pražnjenju baterije.
Kako navodi Mahajan, telefoni za razliku od računara, rijetko pokazuju jasne znakove da su kompromitovani, a često je šteta već učinjena u trenutku kada korisnik posumnja da nešto nije u redu. Brže trošenje baterije može biti jedan od rijetkih ranih znakova koji su dostupni običnim korisnicima.
Koraci koji se poduzimaju u slučaju hakovanja
U pozadini se tada može nalaziti zlonamjerni softver koji bez vašeg znanja šalje podatke na udaljene servere, prati vaše kretanje ili koristi procesorsku snagu uređaja sve to troši dodatnu energiju. Ako vaš mobitel, bez ikakvih promjena u načinu korištenja, odjednom počne gubiti bateriju mnogo brže nego inače, Mahajan savjetuje da to ne treba ignorisati.
U slučaju da posumnjate na upad u uređaj odnosno da vam je telefon hakovan, savjetuje da odmah preduzmete sljedeće korake:
Isključite sve mreže: Ako primijetite da vam je telefon hakovan prvo što treba da uradite je da uključite način rada u avionu i isključite bežične konekcije poput Wi-Fi-ja i Bluetootha. Tako se prekida svaka moguća veza sa potencijalnim hakerima.
Pokrenite bezbjednosno skeniranje: U slučaju da je telefon hakovan pomoću pouzdane aplikacije za mobilnu sigurnost koju ćete preuzeti isključivo iz zvanične prodavnice (Google Play ili Apple App Store), izvršite potpuno skeniranje uređaja.
Promijenite sve važne lozinke: Promijenite lozinke sa sigurnog, drugog uređaja. Posebno one koje koristite za elektronsku poštu, bankarstvo i društvene mreže. Koristite jake i jedinstvene lozinke, a ako je moguće, uključite i dvofaktorsku zaštitu.
Ažurirajte i očistite uređaj: Operativni sistem redovno ažurirajte jer svako novo ažuriranje obično sadrži zakrpe za sigurnosne propuste. Pored toga, obrišite sve aplikacije koje vam djeluju sumnjivo i ograničite pristup koji ste dali drugim aplikacijama, naročito onima koje imaju pristup kameri, kontaktima i lokaciji.
Prijavite incident: Ozbiljne slučajeve sajber kriminala potrebno je prijaviti nadležnim institucijama. Ako je riječ o finansijskoj prevari, odmah se javite svojoj banci kako bi mogli pokrenuti odgovarajuće protokole.
Dovoljan je jedan poziv koji izazove tjeskobu ili poruka o navodnoj kazni da vaš novac nestane. Prema istraživanju sprovedenom u Sjedinjenim Američkim Državama, čak 53,35 miliona građana bilo je pogođeno sajber kriminalom i desilo im se da im je telefon hakovan, a samo u prvoj polovini 2022. godine.
Ni Evropa nije izuzetak. U Velikoj Britaniji je, prema istraživanjima, čak 41 posto potrošača imalo iskustvo sa mobilnim prevarama, zlonamjernim softverom ili napadima putem interneta bilo direktno, bilo kroz uređaje svojih bližnjih.
Podcast “Sigurna zona” o cyber sigurnosti
Uprkos tome što sve više znamo o prevarama i sofisticiranim metodama koje se koriste, i dalje lako možemo postati žrtve toga da nam je telefon hakovan.
Naša medijska kuća realizuje podcast “Sigurna zona” u kojem smo objedinili teme o cyber sigurnosti a koja se odnosi na sigurnost djece na internetu. Cyber nasilje je zlostavljanje korištenjem digitalnih tehnologija. Može se događati na društvenim mrežama, platformama za dopisivanje i igranje igrica i mobilnim telefonima. Riječ je o ponašanju koje se ponavlja s namjerom zastrašivanja, izazivanja bijesa ili sramoćenja onih koji su na meti.
Emisiju možete pogledati na LINKU
Također, u podcastu Sigurna mreža jedna od tema je bila i sigurnost na internetu iz ugla BIR-a. Fokus je stavljen na to da li BiH ima strategiju za cyber sigurnost, koje su nam najučestalije prijetnje kada su u pitanju hakerski napadi i to sa osvrtom na neke od hakerskih napada na vodeće institucije u našoj zemlji.
Podcast Medijska pismenost – Sigurna mreža koji RTV Slon realizuje bavi se temama sigurnosti na internetu. U jednoj od epizoda govorili smo i o žrtvama online nasilja i prevara, kako to spriječiti i da li možemo uticati na ovaj “fenomen” online svijeta.
Kolega Damir Mujabašić u studiju je ugostio Predraga Puharića, Cyber Security Excellence Centre.
Jedna od uloga ovog nevladinog centra jeste da bude namijenjen za sigurnosne potrebe akademskog sektora, nezavisnih medija i organizacija civilnog društva.
“Ako je neka usluga besplatna, to znači da se ne prodaje usluga, nego ste vi roba. Ako koristite internet uslugu koja je besplatna, onda su vaši podaci ono što je vrijedno. I to je sasvim OK, mi uvijek ulazimo u takav vid transakcija i tu nema ništa sporno.” – ističe Puharić.
Šta trebamo znati?
“Ono što trebamo znati, jeste da koje podatke možemo podijeliti, što nam je OK da neko drugi zna. Recimo, obratiti pažnju da nije uredu da neko zna lokaciju našeg djeteta, ako mu kupimo pametni sat i spojimo ga na cloud, ne bi bilo poželjno da se zna kuda se naše dijete kreće.” – priča nam Puharić.
Možda će vas zanimati i ovaj tekst:
Otkriveno u kojim godinama su muškarci najprivlačniji
Bez ovih 18 stvari nema braka: Pravila žene postala hit na mrežama
