Petak 13. novembra stiže sutra, a s njim i jedno od najpoznatijih praznovjerja na svijetu. Za neke je to sasvim običan dan, dok drugi izbjegavaju putovanja, donošenje važnih odluka ili započinjanje novih poslova. Iako ne postoje naučni dokazi da ovaj datum sam po sebi donosi nesreću, njegova loša reputacija opstaje generacijama.
Zanimljivo je da petak 13. niko nikada nije službeno proglasio nesretnim danom. Takvo vjerovanje nastajalo je postepeno, spajanjem starih običaja, religijskih predanja, historijskih događaja i, mnogo kasnije, popularne kulture.
Zašto se broj 13 smatra nesretnim?
Jedno od objašnjenja potiče iz simbolike brojeva. U mnogim starim kulturama broj 12 smatran je simbolom cjeline i reda. Godina ima 12 mjeseci, zodijak 12 znakova, a u kršćanskoj tradiciji Isus je imao 12 apostola.
Broj 13 dolazi odmah nakon te simbolične cjeline, zbog čega je u pojedinim vjerovanjima povezivan s narušavanjem reda i nepredvidivim događajima.
Drugo često spominjano objašnjenje vezano je za Posljednju večeru. Prema biblijskom predanju, za stolom su bili Isus i njegovih 12 apostola, ukupno 13 osoba. Među njima je bio i Juda Iskariotski, koji je kasnije izdao Isusa.
Zbog toga se u dijelu evropske tradicije razvilo vjerovanje da okupljanje 13 osoba za istim stolom donosi nesreću.
Slična simbolika pojavljuje se i u nordijskim predanjima. Jedna od popularnih priča govori o Lokiju, bogu prevare, koji dolazi kao nepozvani trinaesti gost na okupljanje bogova, nakon čega slijedi tragedija.
Ipak, ove priče objašnjavaju kako je broj 13 dobio negativno značenje, a ne dokazuju kada je nastalo praznovjerje vezano za konkretan datum.
Zašto je baš petak dobio lošu reputaciju?
U kršćanskoj tradiciji petak se povezuje s danom Isusovog raspeća, zbog čega je kroz historiju imao posebno, često ozbiljno religijsko značenje.
U pojedinim narodnim predanjima s petkom su povezivani i drugi događaji iz Biblije, poput Adamovog i Evinog kršenja Božije zabrane. Međutim, takva tumačenja nisu historijski potvrđene činjenice.
Vremenom su se tako oblikovala dva odvojena vjerovanja: da broj 13 donosi nesreću i da petak nije povoljan dan za određene aktivnosti.
Njihovim spajanjem nastalo je praznovjerje koje poznajemo danas.
Kada je petak 13. postao nesretan dan?
Iako se korijeni ovih vjerovanjažu povezuju s davnom prošlošću, dokazi da je baš petak 13. smatran nesretnim pojavljuju se znatno kasnije.
Prema istraživanju američke Kongresne biblioteke, neki od najranijih poznatih pisanih tragova nalaze se u francuskim djelima iz 1834. godine. Do sredine 19. stoljeća takvo vjerovanje već se pojavljivalo u francuskoj književnosti i pozorištu.
Jedna od najpoznatijih historijskih priča povezuje ovaj datum s vitezovima templarima. Francuski kralj Filip IV naredio je njihovo masovno hapšenje u petak, 13. oktobra 1307. godine.
Iako se ovaj događaj zaista odigrao tog datuma, historičari upozoravaju da nema pouzdanih dokaza da je upravo on stvorio vjerovanje o nesretnom petku.
Veliki doprinos popularizaciji praznovjerja dao je američki pisac Thomas William Lawson, koji je 1907. godine objavio roman „Friday, the Thirteenth“. Radnja prati berzanskog mešetara koji iskorištava strah od tog datuma kako bi izazvao paniku na finansijskom tržištu.
Kasnije su ga dodatno popularizovali filmovi, naročito horor-serijal „Friday the 13th“, započet 1980. godine.
Zašto u nekim zemljama strahuju od drugih datuma?
Petak trinaesti nije svuda jednako omražen. U Španiji i dijelu zemalja španskog govornog područja nesretnim se tradicionalno smatra utorak 13. Slično vjerovanje postoji i u Grčkoj.
U Italiji je, s druge strane, loša sreća često povezana s petkom 17. Jedno od objašnjenja leži u rimskom zapisu broja 17, XVII, čija se slova mogu presložiti u latinsku riječ VIXI, koja znači „živio sam“, odnosno sugeriše da je nečiji život završen.
Ove razlike pokazuju koliko predstava o nesretnim datumima zavisi od kulture i tradicije u kojoj ljudi odrastaju.
Može li petak 13. zaista donijeti nesreću?
Nauka nije utvrdila da određeni datum ima neku posebnu moć da izazove loše događaje. Ipak, psiholozi objašnjavaju da praznovjerje može utjecati na ponašanje ljudi.
Osoba koja vjeruje da će joj se nešto loše dogoditi može biti napetija, opreznija ili sklonija tome da negativnim događajima pridaje posebnu važnost. Ako joj se tog dana dogodi nešto neprijatno, vjerovatnije je da će to povezati s datumom nego sa slučajnošću.
Upravo tako praznovjerja mogu opstajati i bez stvarnih dokaza.
Strah od broja 13 poznat je pod nazivom triskaidekafobija, dok se za izražen strah od petka 13. koristi naziv paraskevidekatriafobija.
Zanimljivo je da će se tokom 2026. godine petak 13. pojaviti čak tri puta. Već smo ga imali u februaru i martu, a sutrašnji, 13. novembra, bit će posljednji u ovoj godini.
